Hrvatska NA PUTU PREMA GRČKOJ

Sanader i Kosor povećali dug za 82 milijarde kuna

U eri Ive Sanadera u šest godina vladanja javni dug je porastao sa 79,8 na 118 milijardi kuna, odnosno za 38 milijardi kuna, a Jadranka Kosor, koja je preuzela vlast 7. srpnja 2009. će, prema sadašnjim projekcijama, javni dug u 2010. povećati na 128 milijardi kuna

Kako je sve sa Stjepanom Mesićem - koji je premijersku funkciju obnašao od 30. svibnja do 24. kolovoza 1990. - nekako 'nesistematično“, tako u podacima Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke nismo uspjeli pronaći podatak koliko je te godine iznosio javni dug (unutarnji i vanjski ukupno) središnje države

Od Mesića palicu predsjednika države preuzima Josip Manolić, koji 17. srpnja 1991. tu poziciju napušta, prema podacima HNB-a, s utvrđenim dugom od tadašnjih 6,5 milijardi njemačkih maraka, odnosno oko 24 milijarde kuna.

Od 17. srpnja 1991. do 12. kolovoza 1992. premijer je Franjo Gregurić, a u njegovu mandatu javni dug pada na 23,3 milijarde kuna. Njega nasljeđuje Hrvoje Šarinić koji Vladom upravlja (uz šefovanje Franje Tuđmana, naravno) do 7. studenog 1993., a te godine unutarnji dug klizi na samo 19,4 milijarde kuna.

Da je Domovinski rat bio mrski neprijatelj državnom dugu dovoljno govori i podatak da je Nikica Valentić 7. studenog 1995. premijersku funkciju napustio s dugovanjima od 19 milijardi kuna. S prestankom rata počinje i bujanje unutarnjeg duga, čemu je značajno pridonijela i mogućnost jačeg zaduženja u inozemstvu, pa je Zlatko Mateša od 1995. do 27. siječnja 2000. Banske dvore 'počastio' javnim dugom od ukupno 46,6 milijardi kuna.

Dakle, dug je u tom razdoblju više nego udvostručen i povećan je za 27,6 milijardi kuna. U tih nešto više od četiri godine Matešina mandata dug je već u prvoj godini, dakle 1996., narastao na 30,7 milijardi kuna, s tim da je u toj godini domaći (unutarnji) dug smanjen sa 17,7 na 17,2 milijarde kuna, ali je vanjski dug povećan sa 1,3 na 13,4 milijarde kuna. I jednom kada smo se 'navukli' na inozemno zaduživanje, nije nam bilo spasa.

Tijekom 1997. ukupni javni dug je narastao na 33,8 milijardi kuna, sljedeće godine je iznosio 36 milijardi, a 1999. već spomenutih 46,6 milijardi kuna, od čega je čak 29,8 milijardi kuna otpadalo na inozemni dug. Iznimno jakim tempom zaduživanja nastavlja i Ivica Račan preuzevši s koalicijom od HDZ-a vlast 27. siječnja 2000. Naime, do 23. prosinca 2003. javni dug je narastao na čak 79,8 milijardi kuna, dakle za 33,2 milijarde kuna.

Ironično je da je jedino smjena vlasti mogla omogućiti Hrvatskoj nastavak zaduživanja u inozemstvu, jer je zbog Tuđmanove politike međunarodna financijska zajednica prijetila postavljanjem 'crvene rampe' Mateši. Od 2000. nadalje počinje iznimno rasti i dug stanovništva i poduzeća, jer je domaćim i stranim bankama također bio olakšan transfer novca iz inozemstva, ali to je samo naličje priče o rastu državnoga duga.

Gledano prema godinama u Račanovu mandatu, već u 2000. je javni dug s 46,6 milijardi narastao na 59,3 milijarde kuna, iduće godine ta brojka iznosi 65,3 milijarde, 2002. se penje na 71,1 milijardi i, kao što smo već kazali, 2003. završava na 79,8 milijardi kuna. Potom dolazi era Ive Sanadera koji u šest godina vladanja povećava javni dug na 118 milijardi kuna, odnosno za 38 milijardi kuna, a Jadranka Kosor, koja je preuzela vlast 7. srpnja 2009. će, prema sadašnjim projekcijama, javni dug u 2010. povećati na 128 milijardi kuna.

Dakle, Jadranka Kosor će u jednoj godini povećati javni dug za najmanje 10 milijardi kuna, a Sanader i Kosor su tako zajedno u sedam godina mandata HDZ-a povećali javni dug za 48 milijardi kuna.

Pri tome treba znati da u taj dug ukupnog iznosa oko 128 milijardi kuna za 2010. godinu nisu uračunati minusi HAC-a, državna jamstva (posebno brodogradnja), preostali dug umirovljenicima, neke kapitalne investicije i jamstva HBOR-a, jer tada ukupni javni dug (prema podacima Ministarstva financija iz ožujka ove godine) iznosi čak 161,4 milijarde, što znači da je od 2003. do ožujka ove godine, u mandatu Sanadera i Jadranke Kosor, javni dug povećan čak 82 milijarde kuna.

Kako će u odnosu na ožujak dug do kraja godine porasti još oko osam milijardi kuna, to znači da se radi o povećanju od čak 90 milijardi kuna. No, iz te cifre ipak treba isključiti dugove HBOR-a koje ta banka ipak uspije vratiti u cijelosti, no i tada ispada da se radi o povećanju javnoga duga od 80 milijardi kuna u sedam godina mandata Sanadera i Jadranke Kosor.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još