Dakako, kad se isključi izjava ministra Tomislava Karamarka, glavnog policajca u državi, koju su novinari iskamčili prije same sjednice Vlade i prema kojoj ministar smatra da policijske represije nema ni u tragovima.

KOSOR ZNA ŠTO NAJBOLJE RAZUMIJU VELIKI LOPOVI?

Na toj istoj sjednici Vlade, ali u drugom kontekstu, Kosor je poručila da 'veliki lopovi najbolje razumiju kad ih se udari po džepu što prevedeno znači po kućerinama ili jahtama'.

Bio je to premijerkin komentar prilikom obrazlaganja danas konačno Saboru odaslanog Zakona o postupku oduzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, koji je ocijenila kao 'nužno potrebnim te preventivnim', istaknuvši da je to poruka svima koji na taj način steknu imovinsku korist.

Između ostalog, zakon predviđa da se postupak oduzimanja imovine može voditi prije, tijekom i nakon okončanja kaznenog postupka, čak i ako se okrivljenika ne može goniti za kazneno djelo zbog smrti ili drugih okolnosti, a postupak obuhvaća i povezane osobe. Drugim riječima, odzvonit će prenošenju imovine na obitelj ili neke treće osobe.

Također, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Tatijana Vučetić istaknula je da 'sud određuje visinu koristi te jesu te stvari ili prava postale vlasništvo države'. Konačno je određeno i tko će tom imovinom raspolagati, a riječ je o Središnjem državnom uredu za upravljanje imovinom, koji može bez objave javnog natječaja, prodati nezakonito stečenu imovinu nakon potvrđene presude, ukoliko je njezino čuvanje opasno ili joj prijeti opasnost od propadanja, a imovinu može i iznajmiti.

Novac ide državnom proračunu, koji će tako biti barem malo puniji, a Ured je o oduzetim novčanim sredstvima, predanim stvarima i prenesenim pravima dužan voditi evidenciju.

Nakon svete joj borbe protiv korupcije, Kosor se bacila i na borbu protiv nelikvidnosti, tako što je Vlada odlučila skratiti stečajne postupke.

UBRZANJE STEČAJNIH POSTUPAKA

U cilju učinkovitije provedbe stečaja, Saboru je poslala nacrt prijedloga zakona o izmjeni i dopunama stečajnog zakona, kao jednu od mjera iz Provedbe programa gospodarskog oporavka.
'Izmjenama Stečajnog zakona riješit ćemo se blokiranih tvrtki i bilo je vrijeme za te izmjene, jer direktno zadiru u rješavanje problema nelikvidnosti', poručila je Kosor, dodavši da će zakon biti 'poluga u rješavanju problema 19.215 tvrtki i njihovih dugovanja većih od 12 milijardi kuna'.

Tajnica Vučetić objasnila je da će 'Porezna uprava trgovačkim sudovima dostavljati zahtjeve za provedbu skraćenog stečajnog postupka za svako trgovačko društvo bez zaposlenih s evidentiranom blokadom duljom od 60 dana. Taj će se postupak odnositi na slučajeve u kojima nisu ispunjeni uvjeti za pokretanje drugog postupka brisanja iz sudskog registra'.

USKLAĐIVANJE TRŽIŠTA RADA I OBRAZOVANJA

Na red je došao i ministar gospodarstva Đuro Popijač koji je kazao da je 'u sklopu Programa gospodarskog oporavka Vlada zadužila Hrvatski zavod za zapošljavanje da prati, analizira i predviđa potrebe tržišta rada te izrađuje preporuke za obrazovnu upisnu politiku'.

'Te će svoje preporuke HZZ jednom godišnje uputiti obrazovnim ustanovama i one će biti uzimane u obzir pri utvrđivanju kvota za upis u srednje škole i fakultete, da se pomogne rješavanju strukturne nezaposlenosti', istaknuo je Popijač.

Vlada je prihvatila Izvješće o provedbi programa mjera za pojednostavljenje poslovanja subjekata malog gospodarstva, i to kako je objasnio Popijač 'nastavit će provedbu jamstvenog programa Hrvatske agencije za malo gospodarstvo 'Novi poduzetnik', kojim se poduzenicima početnicima jamči do 80 posto za glavnicu kredita'.

Također, 'HAMAG-ovim jamstvima omogućit će mikrokreditiranje te omogućiti izdavanje HAMAG-ovih jamstava po skraćenom postupku kad se jamči za mikrokredite', dodao je Popijač.

ZRAČNA LUKA ZAGREB PO KONCESIJSKOM MODELU

Vlada je s današnje sjednice najavila i da bi se do 15. listopada trebao raspisati natječaj za izgradnju novog putničkog terminala Zračne luke Zagreb po koncesijskom modelu.

Prema objašnjenju resornog ministra Božidara Kalmete, 'Vlada je van snage stavila svoj raniji zaključak po kojem bi u financiranju izgradnje novog terminala država sudjelovala sa 60 posto, a grad Zagreb sa 40 posto'.

'Danas, nakon promjene na tržištu, međunarodne financijske krize koja se odrazila i na Hrvatsku, promijenile su se i okolnosti', dodao je Kalmeta.

Vlada je također donijela i odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Prema toj odluci, 256 gradova i općina, ili 46 posto od ukupnog broja, ispod 75 posto hrvatskog prosjeka time ulazi u kategoriju potpomognutih područja.

Drugim riječima, 'ispod 75 posto hrvatskog prosjeka razvijenosti nalazi se i 11 županija, a rezultati pokazuju značajne regionalne razlike', istaknuo je ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić.

Brojke koje je iznio kažu da je 'indeks razvijenosti Istre 156 posto, a osam je puta niži, 20,5 posto, u Virovitičko-podravskoj. Kod općina i gradova najveći je indeks u Zagrebu, 187 posto, dok je u Kistanju tek 16 posto'.