Hrvatska SPREČAVANJE SUKOBA INTERESA

Svađa oko Karamarka u Saboru

Svi saborski klubovi dali su potporu izmjenama Zakona o sprječavanju sukoba interesa, prema kojima će članovi nadzornih odbora trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu ubuduće biti birani javnim natječajem

Nije trebalo dugo da se oporba i vladajući u osvrtu na zakonske izmjene nabace optužbama u međusobnom obračunu, za što su ovaj put povod bile ovlasti koje će Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa ubuduće imati na raspolaganju, a koje konačno uključuju i izricanje ozbiljnih sankcija.

Povjerenstvo, naime, raspolaže mogućnošću prijedloga za razrješenje od javne dužnosti, i to u slučaju najtežeg dužnosničkog kršenja Zakona u smislu namjernog prikrivanja imovine.

Dužnosnicima se također onemogućuje stupanje u poslovni odnos s tijelom javne vlasti u kojem obnaša dužnost - ako imaju više od 20 posto udjela u tom društvu, a u vrijeme obnašanja dužnosti te godinu dana nakon njezinog prestanka.

Leko: Rješenja su vam represivna!

Obrazlažući zakonske izmjene, ministar uprave ministar Davorin Mlakar istaknuo je kao najvažnije 'cilj u smislu daljnjeg ograničavanja utjecaja politike na nadzorne i upravne odbore trgovačkih društava u državnom vlasništvu, a što bi se postiglo time da članove tih tijela imenuje skupština društva na prijedlog Vlade i na temelju javnog natječaja'.

SDP-ov Josip Leko ovlasti Povjerenstva nazvao je 'represivnima', dodavši da ih smatra lošim rješenjem jer je na Povjerenstvu da nadzire, a ne da kažnjava. Povjerenstvo bi trebalo biti oči i uši demokratske hrvatske javnosti obavljaju li političari svoju dužnost u javnom ili privatnom interesu'.

'U Povjerenstvu trebaju sjediti moralni i pošteni ljudi koji će nadzirati politiku na državnoj i lokalnoj razini, dok se izricanjem sankcija trebaju baviti institucije poput Državnog odvjetništva, policije ili državne uprave', naglasio je Leko.

Markovinović brani Karamarka

Sasvim je suprotnog mišljenja HDZ-ov Krunoslav Markovinović, koji se zalaže i za 'veće ovlasti Povjerenstva jer oporba odredbe o sukobu interesa tumači onako kako joj odgovara dok je sukoba interesa sve više'.

Kao dokaz svog stava, Markovinović vidi to što je 'gradonačelnik Koprivnice Zvonimir Mršić zaposlio kćer županijske državne odvjetnice, koja je protiv njega vodila istragu'.

Stoga, smatra Markovinović, 'ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko s pravom je reagirao kad je tamošnje tužiteljstvo odbacilo kaznenu prijavu protiv Mršića'.

'Pa tko će drugi reagirati nego ministar policije? Zar ćemo šutjeti svi skupa, a korupcija se širi?' upitao je Markovinović, koji je sumnje u sukob interesa iznio i na račun predsjednika Nacionalnog antikorupcijskog vijeća i riječkog dogradonačelnika Željka Jovanovića.

'Zašto Stazić šeta sa Šerbedžijom po moru?'


'Jovanović nas sve na velika usta brani od korupcije, a gradska tvrtka Rijeka Šport svaku investiciju utrostručava', iznio je Markovinović, upitavši i: 'Je li sukob interesa i kad predsjednik Odbora za medije SDP-ov Nenad Stazić dva mjeseca provodi s Radom Šerbedžijom na moru?'

'Netko ima korist od toga jer bi u protivnom bio ovdje i obavljao svoju dužnost za koju prima plaćicu', nabacio je komentar Markovinović, izazvavši burne reakcije SDP-ovaca.

Lučin: Karamarkovi potezi su nedemokratski!

Tako je SDP-ov Šime Lučin ponovio da je 'za demokratsko društvo neprihvatljiv pritisak na pravosuđe', kako je nazvao reakciju ministra Karamarka na odbacivanje kaznene prijave protiv Mršića, istaknuvši da je pravosuđe, prema Ustavu i zakonu, neovisno. To mišljenje dijeli i stranačka mu kolegica Željka Antunović, koja je upozorila da, prema 'takvoj logici MUP-a i HDZ-a, nijedan gradonačelnik ne bi nikoga mogao zaposliti'.

Inače, zakonske izmjene donose i širenje kruga dužnosnika na koje se odnosi Zakon – pa u njega sada ulaze i članovi Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave.

Konačno moguće i sankcije

Važno je istaknuti da je utvrđeno da su podaci koje dužnosnik podnosi Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa javni te da mogu biti objavljeni bez suglasnosti dužnosnika, kao i podaci o promjenama imovine za vrijeme obnašanja dužnosti. Naime, prema važećem zakonu objaviti se moglo samo podatke o imovini koje bi dužnosnik prijavio na početku mandata.

Od novosti, tu je konačno i mogućnost izricanja sankcije dužnosniku ako Povjerenstvu ne podnese izvješće o imovnom stanju na početku mandata. Dosad je to zakon propisivao samo za izvješće nakon prestanka obnašanja dužnosti.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još