Hrvatska RAVNATELJEVA PROMJENA MIŠLJENJA

Stipiću je Hloverka bila nesposobna

Tportal.hr u posjedu je izvještaja radne skupine s HTV-a koji je napravljen na zahtjev ravnatelja HTV-a kuće Mislava Stipića, a koji je bio ključan za smjenu Hloverke Novak-Srzić s mjesta šefice IP-a. Hloverka je tada praktički proglašena nesposobnom za obavljanje tog posla, a šest mjeseci poslije istu osobu Stipić je imenovao direktoricom programa HTV-a

Imenovanje Hloverke Novak-Srzić na mjesto v. d. direktorice programa HTV-a diglo je veliku prašinu, iznjedrilo ostavke triju članova Programskog vijeća HRT-a, pokazalo svu nedosljednost i neprincipijelnost ostatka tijela koje ni Sabor ne može maknuti, utjeralo strah u kosti zaposlenicima i izazvalo žestoku raspravu na saborskom odboru za medije.

Što je nagnalo v. d. ravnatelja Mislava Stipića da, samo šest mjeseci nakon što je to isto to Vijeće podržalo Hloverkinu ostavku na mjestu glavne urednice Informativnog programa, istu predloži za funkciju više, još nije poznato. Je li u pitanju nekakva trgovina predsjednika HSLS-a Darinka Kosora s vladajućima jer ljudi na ključnim pozicijama na HRT-u upravo su iz te stranke, uključujući i Stipića, ili je ravnatelj HTV-a odlučio izgurati neki solo projekt, zasada nije poznato jer, unatoč nekoliko naših pokušaja, slušalica s druge strane nije podignuta.

Međutim, poznato je da je Stipić bio za Hloverkinu smjenu i da je, nakon što je ona podnijela PV-u Izvješće o napretku u IP-u (30. listopada 2009), kojega je tportal.hr u posjedu, Ravnateljstvo kuće odlučilo poduprijeti njezinu smjenu, ali je prije toga Stipić oformio peteročlanu radnu skupinu koja je za cilj imala analizirati isto, kako ne bi ispalo da je smjena učinjena napamet.

Na tridesetak stranica analize (4. siječnja 2010) izvještaja današnje v. d. direktorice programa, koju smo dobili na uvid, Stipićeva skupina je u tančine demontirala Hloverkin izvještaj, da bi na kraju teksta zaključila da za njezina šefovanja 'angažman urednika i novinara nikada nije bio manji, zaposleni su demotivirani, podcijenjeni, posramljeni, kontrolirani, ucijenjeni i profesionalno dezorijentirani'.

Pola godine kasnije Domagoja Burića muči srčana aritmija, a ravnatelj HTV-a riječima radne skupine više ne vjeruje i Hloverka postaje 'osoba sa svim potrebnim kvalifikacijama' koja će ispod sebe imati nekoliko redakcija, a procijenjeno je da nije bila u stanju ustrojiti ni jednu jedinu kojoj je bila nadležna.

U sažetom obliku donosimo najzanimljivije dijelove iz njezinog i izvještaja radne skupine. Podebljano su u tekstu otisnute Hloverkine rečenice, a iza njih slijedi analiza radne skupine.

U promatranom razdoblju, od 14. listopada 2008. do 31. prosinca 2009, puno se radilo, i još se radi, na unutarnjoj organizaciji HTV-ovog IP-a te se svakodnevno nastojalo unaprijediti profesionalne standarde. Napredak je vidljiv, iako još uvijek nije na razini koju je uredništvo IP-a zacrtalo.

Ne postoje činjenice na temelju kojih se može zaključiti da postoji bilo kakav napredak i da se 'puno radi na unutarnjoj organizaciji i unaprjeđenju profesionalnih standarda'. Naprotiv, nered i neprofesionalizam u organizaciji i emitiranju programa u posljednje je dvije godine sve veći i dosegnuo je zabrinjavajuće razmjere.

Ne postoji precizna shema ustroja IP-a, s jasno definiranim obvezama i ovlastima pojedinaca i organizacijskih jedinica. Također ne postoji nikakva sustavna i profesionalna kadrovska politika koja bi omogućila uobičajenu i postepenu generacijsku smjenu novinara i urednika u IP-u - uz istu ili veću profesionalnu razinu.

Dva puta dnevno na kolegiju urednika IP-a otvoreno se analizira emitirani program, ukazuje na pogreške i ističe ono što je bilo osobito kvalitetno te dogovaraju dnevni sadržaji emisija.

Nova TV kao uzor

Prema pokazanim sklonostima i dosadašnjem radu, novinare se usmjerava na praćenje određenih područja, da bi se smanjilo 'svaštarenje' i time izbjegla površnost u izvještavanju.
Sve do dolaska sadašnje urednice, u Redakciji unutarnje politike postojali su sektorski novinari koji su kontinuirano pratili, primjerice, Sabor, Vladu, socijalu, sindikate, policiju, zdravstvo, školstvo, pravosuđe, ekologiju, nevladine udruge itd. Većina njih bili su iskusni novinari koji su godinama pratili i dobro poznavali pojedina područja. No, jedna od prvih odluka glavne urednice nakon dolaska bila je ukidanje sektora i sektorskih novinara. Na taj se potez urednica odlučila po uzoru, kako je tada rekla, 'na Novu TV na kojoj svaki novinar-reporter mora raditi bilo koju temu ili događaj'.

Navedena tvrdnja pokazuje da glavna urednica uopće ne poznaje unutarnju organizaciju suvremenih televizija, dakle upravo ono što tvrdi da unapređuje. Naime, zbog manjka vremena, dnevni kolegiji nisu mjesta na kojima bi se moglo sustavno analizirati 'Dnevnik' ili 'Vijesti'.

Stoga je potpuna neistina da se na dnevnim kolegijima analizira program… U mandatu ove glavne urednice nikada se, ni na koji način, nije ozbiljno i temeljito analizirao ni 'Dnevnik' ni ostale emisije IP-a.

Radi poboljšanja kvalitete komunikacije i profesionalne suradnje, povećan je broj i intenzitet redakcijskih sastanaka.

Redovite sastanke održavaju samo redakcije 'Zagrebačke panorame', 'Hrvatske uživo' i Redakcije za civilno društvo i nacionalne manjine. Međutim, dvije ključne redakcije, Unutarnja i Vanjska politika, gotovo uopće ne održavaju sastanke.

U cilju bolje i brže komunikacije između zaposlenika i glavne urednice IP-a otvoreno je mjesto glavne koordinatorice pri Uredu glavne urednice, što je rezultiralo bržom razmjenom potrebnih informacija
.

U unutarnjoj organizaciji IP-a ne postoji ni 'Ured glavne urednice', ni radno mjesto 'glavne koordinatorice pri Uredu'. Farsično je nazvati neku osobu 'koordinatoricom pri Uredu glavne urednice' u situaciji kada se nekoordiniranost i neorganiziranost IP-a polako pretvara u kaos.

Osoba koju je glavna urednica unaprijedila i dodijelila joj tu fiktivnu titulu prije je radila kao sportska novinarka na Teletekstu i nikada se nije bavila koordinacijskim, organizacijskim ili rukovodećim poslovima… Glavne formalne metode rada glavne urednice su improvizacija, neplaniranje, nedosljednost i bavljenje problemima u zadnji trenutak.

Od svibnja 2009. godine pomno se planira i vanjska suradnja, za čiji su angažman sredstva u proračunu IP-a smanjena za gotovo 40 posto .


Ni na koji način ne planira se angažiranje vanjskih, honorarnih suradnika u IP-u. Činjenica je da audicija za suradnike u IP-u nije bilo najmanje četiri, a prema nekim tvrdnjama i posljednjih devet godina. No, unatoč tomu, aktualna urednička ekipa dovela je mnoštvo honoraraca ili neiskusnih mladih novinara s ugovorom o radu.

Glavna urednica i njezini najbliži suradnici dovode nove ljude na temelju poslušnosti, kako bi ih u programu iskoristili kao paralelni novinarski 'ešalon' koji je spreman provesti u djelo svaku njihovu ideju…

No, postoje i slučajevi kod kojih nije jasno ni zašto su stariji i iskusniji novinari honorarno angažirani u programu. Primjerice, HRT ima svoju stalnu dopisnicu iz Washingtona, koja je izabrana na regularnom natječaju. Unatoč tomu, za izravna javljanja u 'Dnevnik' angažira se honorarna dopisnica iz New Yorka, i to navodno samo zbog osobnih veza s dijelom aktualnog uredništva.

Poticalo se, i potiče, istraživačko novinarstvo, čega su rezultat otkrivene afere u HŽ-u i HEP-u.

Istraživačko novinarstvo u IP-u nikada se nije poticalo niti su za njega ikada stvoreni materijalni i kadrovski preduvjeti, što najbolje dokazuje i činjenica koliko je mala citiranost HTV-a u drugim medijima. U praksi su postojali samo počeci istraživačkog novinarstva, sve dok ih glavna urednica nije 'ugušila' (primjer je emisija 'Dossier.hr' u kojoj je zabranila istraživačku reportažu o ubojstvu Joze Leutara).

Boris Scitar/Vecernji list
Otišao je za Hloverkina mandata s HRT-a, a poslije se vratio na mjesto glasnogovornika - Danko Družijanić
Početkom jeseni 2009. učinjene su određene kadrovske promjene, kako urednika redakcija, tako i urednika i voditelja emisija te je imenovan zamjenik glavne urednice.


Kadrovske promjene urednika i voditelja, koje je glavna urednica provela i provodi cijeli mandat, jedan su od glavnih razloga ozbiljnog pada vjerodostojnosti i gledanosti IP-a.

Tijekom njezina mandata dovedeni su i unaprijeđeni oni koji to nisu zaslužili, a program su napustili ljudi koji su imali prepoznatljivost i prolaznost kod gledatelja (Nensi Brlek, Danko Družijanić, Mislav Bago), i to stoga što su bili nezadovoljni općim stanjem u IP-u te osobno marginalizirani.

Dijelu novinara koji su bili nezadovoljni svojim statusom i primanjima učinjeni su prerasporedi unutar odobrenih proračunskih sredstava, ali godinama stvarane nepravde u IP-u HTV-a još nisu u cijelosti ispravljene.


Glavna urednica i bivši glavni ravnatelj nisu napravili ni jedan korak kako bi ispravili stare nepravde u plaćama. Niz primjera dokazuje da je urednica samo 'kupovala' neke pojedince. Davala je visoke koeficijente 'poslušnim' ljudima koji to objektivno nisu zaslužili, a oni 'neposlušni' nisu dobili ništa.

Znatno je smanjeno iznošenje, stvarnih ili izmišljenih, informacija i 'afera' o IP-u u drugim medijima, iako još uvijek pojedini novinari imaju potrebu za takvom komunikacijom s kolegama i glavnom urednicom IP-a.

HTV, a posebno Informativni program, nikada u 20 godina nije bio više na naslovnicama zbog gotovo neprekidnog niza afera. Inicijator mnogih medijskih napisa bila je i sama glavna urednica, koja se na taj način obračunavala s protivnicima i koja je, vjerojatno, željela poboljšati imidž u javnosti.

Neke su dnevne emisije ('Dnevnik', 'Otvoreno', 'Hrvatska uživo') osvježile ili promijenile formate, postale su dinamičnije, s više gostiju u studiju i javljanja iz zemlje i svijeta, s boljim korištenjem slike i grafike, pri čemu se vidi veći uloženi trud u konačni proizvod.

Emisije IP-a nisu postale 'dinamičnije', već površnije, skuplje i besmislene (pogotovo 'Dnevnik'). U skladu sa 'žutom' uredničkom politikom i po uzoru na Novu TV, forsiraju se mnogobrojna, uglavnom nepotrebna i preskupa javljanja 'uživo' koja ne poboljšavaju program i ne omogućuju kvalitetnije i potpunije informiranje. Većina javljanja svodi se na to da reporter kratko kaže neku poznatu informaciju ili činjenicu te najavi prilog koji slijedi.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još