Hrvatska NAJVIŠE NA HRANU I PIĆE

Hrvati sve više troše na stanovanje i energiju

Hrvatska kućanstva i nadalje gotovo trećinu svoje potrošnje izdvajaju za hranu i bezalkoholna pića - u prošloj su godini na potrošnju izdvajala ukupno 76.188 kuna, od čega je više od 24,4 tisuće kuna ili 32,06 posto bilo za hranu i bezalkoholna pića, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku iz Ankete o potrošnji kućanstava

To je otprilike isti postotaka kao i godinu prije kada je udio izdataka za hranu i piće bio 32,09 posto, no statistika pokazuje da sve više troše za stanovanje i energente.

Tako su u 2009. hrvatska kućanstva na stanovanje i potrošnju energenata izdvojila 10.966 kuna, što je 14,39 posto njihovih godišnjih izdataka za potrošnju. To je pak 663 kune više nego li 2008, a gotovo 1.100 kuna više nego 2007, pa je i udio tih izdataka u ukupnoj potrošnji porastao sa 13,34 posto 2007, na 13,83 posto 2008. te na 14,39 posto prošle godine.

U ukupnim izdacima za potrošnju hrvatskih kućanstava u prošloj godini nakon hrane i bezalkoholnih pića te stanovanja i energenata slijedi prijevoz za što su kućanstva u prosjeku izdvojila 8.363 kune, što je udjel od 10,98 posto.

Slijede potom ostala dobra i usluge s udjelom 8,45 posto (6.435 kuna), odjeća i obuća sa 7,29 posto (5.553 kune), rekreacija i kultura sa 5,99 posto (4.567 kuna), izdaci za pokućstvo, opremu za kuću i redovito održavanje (3.976 kuna) te komunikacije (3.919 kuna) što su udjeli od 5,22, odnosno 5,14 posto.

Sve ostale skupine potrošnje imaju udjele manje od pet posto, a statistika pokazuje da su kućanstva prošle godine u prosjeku 2.736 kuna trošila na alkoholna pića i duhan (udio 3,59 posto), u restoranima i hotelima prosječno su ostavila 2.372 kune (udio 3,11 posto), dok su najmanje trošila za zdravstvo i za to prosječno izdvojila 2.112 kuna (udio od 2,77 posto) te za obrazovanje koje s potrošnjom od 762 kune u ukupnoj potrošnji ima udio od jedan posto.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su kućanstva u prošloj godini u prosjeku imala 95.414 kuna ukupno raspoloživih sredstava, a ukupno su upotrijebila manji iznos, 93.045 kuna.

Uz izdatke za potrošnju, koja s iznosom od 76.188 kuna u ukupno upotrijebljenim sredstvima imaju i najveći udio od gotovo 82 posto, hrvatska su kućanstva u prošloj godini u prosjeku 8.380 kuna investirala u kuću, stan ili imovinu, na otplate kredita otišle su im 5.854 kune, a uštedjela su, bilo stavljanjem na štednju, ili uplatama životnog ili dobrovoljnog mirovinskog osiguranja 2.052 kune.

U ukupno pak raspoloživim sredstvima od 95.414 kuna najvažniji udio ima raspoloživi dohodak (od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, mirovine ili transferi) s iznosom od 86.847 kuna.

Hrvatska su kućanstva u prošloj godini u prosjeku podigla 6.719 kuna kredita, a podignuli su i 1.204 kune štednih uloga.

Statistika ne daje usporedbu ukupno upotrijebljenih i ukupno raspoloživih sredstava prema godini prije.

No usporedba s podacima iz ankete kućanstava objavljene prošle godine pokazuje pad kod podignutih kredita i štednje s obzirom da su 2008. godine kućanstva bila podigla oko 7.200 kuna kredita, a podignuta štednja premašivala je 1.642 kune.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još