Hrvatska POPLAVA IZ 1978.

Otkriven misterij najvećeg hrvatskog tsunamija

Hrvatski znanstvenici su nakon trideset godina riješili znanstvenu zagonetku vezanu uz veliku poplavu koja je 21. lipnja 1978. godine pogodila Velu Luku na otoku Korčuli tijekom koje je more nadiralo i povlačilo se, a raspon oscilacija morske razine dosegao je šest metara

Geofizički odsjek zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta izvijestio je danas da je ovih dana u prestižnom američkom časopisu 'Journal of Geophysical Research' objavljen članak u kojemu su hrvatski znanstvenici uspjeli objasniti nastanak spomenute pojave.

Ta pojava nije bila ograničena samo na Velu Luku, znatne (iako ne tako velike) oscilacije zahvatile su brojna mjesta duž hrvatske obale srednjeg Jadrana, a nekoliko sati kasnije i na talijanskoj strani.

Geofizički odsjek napominje kako smo svjedoci da se u Jadranu sve češće događa da more poplavi rivu ili dio obale, ali da događaj iz 1978. godine ostaje jedinstven u 20. stoljeću po svome intenzitetu, a time i po prouzročenoj šteti i po interesu koji je izazvao u javnosti i među stručnjacima.

Podsjeća kako su brzo nakon te pojave u Veloj Luci bile objavljene četiri različite hipoteze o njenu uzroku. Dvije su od njih pojavu dovele u vezu s procesima u Zemljinoj unutrašnjosti (dakle ustvrdile su da je u pitanju tsunami), a dvije su je povezivale s procesima u atmosferi.

'Sve su te hipoteze bile deskriptivne, što znači da nijedna nije mogla na egzaktan način povezati uzrok i posljedicu', navodi Geofizički odjel PMF-a.

Ističe kako su hrvatski znanstvenici u članku objavljenom u časopisu 'Journal of Geophysical Research', uz pomoć suvremene analize svih raspoloživih podataka te uz upotrebu meteoroloških i oceanografskih matematičkih modela koji su razvijeni tijekom zadnjih desetljeća, potvrdili izvornu hipotezu koja je izuzetne oscilacije morske razine povezala s tzv. mezoskalnim atmosferskim poremećajem.

'Pokazano je da je relativno slabo izražen atmosferski poremećaj bio u stanju uzrokovati tako velike oscilacije morske razine u Zaljevu Vela Luka zbog razvoja četiriju faza pojave u moru: (1) rezonantno povezivanje putujućeg atmosferskog poremećaja s dugim valovima na otvorenom moru, (2) pojačavanje valova zbog ulaska u zaljev ljevkastog oblika, (3) refleksija valova u dnu zaljeva te (4) rezonantno pojačavanje valova u zaljevu. Raspršenje valova u Jadranu i njihova refleksija od hrvatske obale doveli su do povratka valova prema talijanskoj strani i do naknadnih znatnih oscilacija morske razine uz tu obalu', naglašava se u priopćenju Geofizičkog odsjeka PMF-a.

Napominje se kako je otkriće značajno ne samo za razumijevanje velolučke poplave, nego i sličnih pojava kojih će, ako je suditi po trendu posljednjih godina, biti sve više.

Voditelj grupe koja je obavila istraživanje i objavila članak u američkom časopisu je Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka PMF-a, a članovi grupe su Miroslava Pasarić i Danijel Belušić iz iste ustanove te Ivica Janeković iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još