Hrvatska ŠUKEROVA 'ISTINA' NA VLADI

'Javne tvrtke nikad nisu bile likvidnije'

Referendum oko Zakona o radu i najnovije brojke o potpisima građana te sindikalni zahtjev da to Vlada to prihvati i prizna kao uspješno proveden referendum te iz procedure povuče izmjene ZOR-a, premijerka Jadranka Kosor na današnjoj sjednici Vlade nije komentirala

Samo je opet ponovila 'poziv socijalnim partnerima na razgovor i dijalog oko provedbe programa gospodarskog oporavka', rekavši da 'ako se ne provede neće biti dobro i dodala da ona 'iskreno vjeruje u socijalni dijalog i socijalno partnerstvo'.

ŠUKEROV POUČAK LIKVIDNOSTI


Kosor valjda isto tako iskreno vjeruje da je građanima priuštila ogromno veselje; naime, na početku sjednice pohvalila se da 'će milijun i pol građana, zbog smanjenja poreza na dohodak te ukidanja niže stope kriznog poreza, ovog mjeseca na račune sjesti veći iznosi neto plaća'.

Njoj je to posve dovoljno da izvede zaključak kako je osnovna konstatacija da provode Program gospodarskog oporavka, na što se još 'zanimljivijom' konstatacijom nadovezao ministar financija Ivan Šuker rekavši da 'nikad javna poduzeća u povijesti hrvatske države nisu bila ovako likvidna kao što su danas'.

Šuker je naglasio da je ostalo 'samo oko 130 milijuna kuna nepodmirenih dospjelih dugovanja u 21 tvrtki u potpunom državnom vlasništvu' te da 'definitivno treba eliminirati oko 19 tisuća tvrtki koje ne podmiruju svoje obveze'.

'To su tvrtke koje su bile osnivane da bi se izbjeglo obveze prema državi ili vjerovnicima i toga moramo biti svjesni', osvijestio se Šuker i ponosno zaključio da 'više nitko ne smije optuživati državu da je generator nelikvidnosti'.

UTJECAJ VLADE NA HRT


No čini se da će se država, točnije Vlada, na mala vrata ušuljati na HRT. Naime, prema prijedlogu Zakona o HRT-u, koji je uputila Saboru, 'HRT će se financirati od pristojbe i komercijalne djelatnosti pa će HRT s Vladom morati sklopiti petogodišnji ugovor, kojim će biti točno određene programske obaveze i financijski okvir te kuće', najavio je ministar kulture Božo Biškupić.

Istaknuo je da 'HRT ostaje javna ustanova, čiji je glavni cilj obavljanje djelatnosti pružanja javnih radiodifuzijskih usluga te da novi zakon ne dira unutrašnje ustrojstvo, nego se to prepušta Statutu HRT-a'.

Biškupić je naglasio i da će 'HRT morati voditi odvojeno računovodstvo za prihode i rashode od TV pretplate i reklama', a nov način upravljanja HRT-om podrazumijeva da će imati Upravu, Nadzorni odbor te Programsko vijeće, koje ima 15 ili 11 članova, koje bi imenovao Sabor, a nadzor nad radom HRT-a provodit će Vijeće za elektroničke medije.

POLITIČARI VAN IZ NO


JAMSTVA 3. MAJU

Na zatvorenom dijelu današnje sjednice Vlada je donijela Odluku o davanju državnog jamstva u korist Credit Suisse International/Credit Suisse, London Branch, u svrhu realizacije Ugovora o kreditu za financiranje gradnje četIri broda (novogradnju 710, 711, 712 i 713) u Brodogradilištu 3. Maj d.d., Rijeka, za korištenje treće tranše kredita, stoji u priopćenju iz Banskih dvora.

Vijest koja bi trebala razveseliti jest ta da u NO HRT-a, kao ni u jednom drugom bilo koje javne kompanije od jeseni napokon više neće sjediti isključivo političari, iako će, kako je rekla Kosor 'oni i dalje u ime država, svih građanki i građana nadzirati takve poslove'.

Ipak, Vladina odluka o isključivanju državnih dužnosnika iz NO-a konačno je doživjela formalno obličje u smislu konačnog prijedloga Zakona o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, a on predviđa raspisivanje javnih natječaja za te funkcije.

OVRHE NA DRUGAČIJI NAČIN

Usprkos Šukerovim riječima o nelikvidnosti, to je i dalje gorući problem hrvatskog gospodarstva, pa je Vlada Saboru poslala set zakona koji bi trebali pripomoći rješavanju te boljke - Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, prijedlog ovršnog zakona te o javnim ovršiteljima, kao i izmjene i dopune Zakona o sudskom registru.

Šuker je objasnio da će 'ovrhe na novčanim sredstvima provoditi Fina, obračunavati kamate te slati naloge bankama u kojima ovršnik ima otvorene račune', te pritom odao da se 'bankarski sektor borio do zadnje kapi krvi da ova odredba ne bude u zakonu'.

'Sada više dužnici neće moći izbjegavati plaćanje računa oročavanjem sredstava u bankama, a Fina će voditi jedinstveni registar računa, podatke o štednim ugovorima i računima te određivati red plaćanja', naglasio je Šuker.

Ministar pravosuđa Ivan Šimonović
dodao je da će 'novi ovršni zakon priječiti odgađanje plaćanje obveza, a odgoda izvršenja ovrhe bit će moguća samo uz polaganje jamčevine'. Zakon o javnim ovršiteljima uvodi pak novu instituciju javnih ovršitelja, radi kojih će biti osnovana i Javnoovršiteljska komora.

Iznimno važna novost tiče se izmjena Zakona o sudskom registru, kojima se uvodi obveza upisa svih društava s ograničenom odgovornošću u registar, a osnivač tvrtke će pri osnivanju tvrtke morati priložiti izjavu o plaćenim obvezama. To će onemogućiti osnivanje nove tvrtke da bi se izbjeglo plaćanje stvorenih obveza.

VJESNIK NA APARATIMA

Uslijed priče o oporavku, Vlada je ipak nekako odlučila pomoći Vjesniku da stane na noge. Naime, ministar gospodarstva Đuro Popijač rekao je da će 'Vlada šest mjeseci sufinancirati izlaženje Vjesnika'.

Koliko će novca odvojiti u tu svrhu, iz ministrovih se usta nije čulo, ali jest da će spasilački pojas iz Banskih dvora imati svoju cijenu, a to je da će Narodne novine PRESS d.o.o. morati smanjiti broj zaposlenih za 50 posto.

'Dobivena sredstva morat će trošiti strogo namjenski, a do kraja ove godine moraju provesti restrukturiranje s ciljem nastavka poslovanja i objavljivanja Vjesnika', rekao je Popijač.

Narodne novine PRESS u roku tri mjeseca moraju izraditi analizu poslovanja Vjesnika te Ministarstvu gospodarstva predložiti plan njegova restrukturiranja Vjesnika, koji uključuje rješavanje problema integracije grafičke pripreme s redakcijom dnevnih novina Vjesnik. Također moraju povećati prihode kroz prodaju lista i oglasnog prostora te osigurati dodatne prihode kroz internetska izdanja i news portal.

EU SLAVLJE I PREMIJERKIN ROĐENDAN

Sjednica nije mogla proći bez spominjanja jučerašnjeg otvaranja posljednjih triju poglavlja u pregovorima Hrvatske s Europskom unijom, pa je Kosor istaknula da 'od jučer ne broje brojeve otvorenih, nego samo zatvorenih poglavlja'. Ona sama nabrojila je 57 godina pa se tim povodom za novinare, osim obične vode, našlo 'čak' i šerija, kave i kolača.

KONCESIJE I POPIS STANOVNIŠTVA

U sklopu Programa gospodarskog oporavka snižene su i koncesijske naknade za gospodarsko korištenje voda, pa će naknada za koncesije za zahvaćanje izvorskih, mineralnih i termomineralnih voda iznositi 40 kuna po prostornom metru, dok se ranije obračunavala na ukupne prihode, i to u iznosu od dva i pol posto.

Država će time izgubiti gotovo 11 milijuna kuna, ali će gospodarstvenici biti rasterećeni za 44 posto, a korištenje voda za uzgoj ribe naknade bit će smanjeno za 500 tisuća kuna.

Od tzv. ležernijih odluka, Vlada je najavila da će se u 2011. tijekom travnja provesti novi Popis stanovništva, koji će stajati gotovo 175 milijuna kuna.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još