Hrvatska RAD NA MORU: DA ILI NE?

Barmenima 20, sobaricama četiri tisuće kuna

'Našljakat ćeš se k'o konj', 'Plaće su mizerne', 'Sretno vam bilo izrabljivanje koje vas ovdje čeka' - samo su neke od poruka na forumima na temu sezonskog zapošljavanja na moru. No, je li uistinu tako loše?

Ove se godine na sezonskim poslovima u turizmu u prvih pet mjeseci, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zaposlilo 13.426 osoba. No, taj je broj mnogo veći jer velik broj sezonaca radi na crno. Koliko je rad na moru doista dobra prilika? Konobari, koji su među najtraženijima, mogu zaraditi između četiri i šest tisuća kuna, dok sobarice i čistačice u hotelima ne dobiju više od četiri. Plaće barmena i kuhara penju se i do 15-20 tisuća kuna.

Svi traže Slavonce

Nakon konobara i sobarica, ove je godine najveća potražnja i za kuharima, radnicima u kuhinji, čistačicama, prodavačima, recepcionarima i animatorima. Najviše sezonaca zaposlilo se u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Primorsko–goranskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Sezonci u brojkama

KARLOVAC
Ove se godine u Područnoj službi HZZ-a Karlovac za sezonski rad na moru prijavilo 330 osoba, od čega ih je do kraja svibnja zaposleno 150. Naglašavaju da se oni koji su bili zadovoljni prošlogodišnjim poslodavcem bez posredovanja HZZ-a i ove godine zapošljavaju kod njih.

PULA
S područja HZZ-a Pula zbog sezonskih je poslova odjavljeno 1.800 osoba, a očekuje se da će broj premašiti dvije i pol tisuće. Osim toga, na području Istre prošle je godine radilo 1.800 osoba iz unutrašnjosti zemlje, i to uglavnom na području Umaga i Poreča.

DUBROVNIK
Do kraja svibnja 1.343 nezaposlene osobe s područja Dubrovnika našle su sezonsko zaposlenje.

GOSPIĆ
Do kraja svibnja iz evidencije nezaposlenih osoba na području Ličko-Senjske županije ukupno je zaposleno 168 osoba.

ŠIBENIK
U šibenskoj podružnici HZZ-a do kraja svibnja zaposleno je 1.270 osoba, dok je potreba za sezoncima nešto veća.

ZADAR
Na području zadarske županije u sezoni se zaposli oko dvije i pol tisuće radnika, od toga tek pet posto njih dolazi iz drugih dijelova Hrvatske.


Trbuhom za kruhom, logično, najviše se osoba na more uputilo iz najsiromašnijih hrvatskih županija: Vukovarsko–srijemske, Virovitičko-podravske, Bjelovarsko–bilogorske, Brodsko-posavske, Sisačko–moslavačke i Osječko-baranjske.

Upravo su vrijedni Slavonci poslodavcima na moru najzahvalnija radna snaga. No, oni koji su iskušali rad ljeti kažu da poslodavci Slavonce ne vole zato što su vrijedni, već iskorištavaju njihov nizak standard; smatraju da će raditi bez prigovora i za manju plaću.

Bolje prolaze oni koji posao dobiju preko Zavoda za zapošljavanje. Poslodavac im je dužan osigurati smještaj, koji si radnici sami plaćaju, a Zavod im plaća prijevoz do novog privremenog boravišta. Traženje sezonskog posla preko oglasnika ne preporuča se. Ako poslodavac radnika i prijavi, prijavi ga na minimalac.

Mizeran smještaj

Dok neki imaju dobra iskustva, većina sezonaca smještena je u malim sobama s još barem troje cimera. Radno vrijeme kod nekih poslodavaca ne postoji, a opis posla prema potrebi se mijenja. 'Živim u turističkom mjestu i dobro znam kako to ide. Plaće su mizerne. Ako si u manjem privatnom hotelu, onda ćeš osim soba, čistiti i okoliš hotela, WC hotelskog restorana ili bara na plaži. Osobno sam gledala sobarice kako malim četkama ribaju bazen solnom kiselinom i dave se od isparavanja jer je vlasniku preskup robot za čišćenje bazena', jedan je od postova na forumu na temu sezonskog zapošljavanja.

No, da ne bi sve bilo crno, ima i pozitivnih iskustava. 'Ja sam bila u Istri i radila u pekarnici dvije godine. Meni je bilo odlično, plaćaju ti smještaj, plaća je bila redovita, četiri tisuće kuna i jako sam zadovoljna. Gazda je korektan i pravedan', napisala je jedna forumašica.

U Zavodu za zapošljavanje, ali i podružnicama koje smo kontaktirali, kažu pak da uglavnom nema loših iskustava. To dokazuje i podatak da se većina sezonaca iz godine u godinu vraća istom poslodavcu. Prema anketi podružnice u Dubrovniku, 76,7 posto ispitanih bilo je zadovoljno sezonskim poslom. Najviše ih se žalilo na nedostatak slobodnih dana - čak 33 posto od 588 ispitanih nije imalo nijedan slobodan dan.

Nekvalificirani manje zarađuju

No možda najveći problem sezonskih radnika je nekvalificiranost. 'S obzirom na to da postoji nedostatak kvalificiranih radnika s iskustvom (prvenstveno kuhara i konobara), većina poslodavaca zapošljava i pomoćne radnike (pomoćne konobare i pomoćne kuhare)', kažu u HZZ-u Karlovac. Oni kvalificirani automatski imaju veću plaću, pa tako kuhari mogu zaraditi i do 15 tisuća kuna.

Barmenima i do 20 tisuća kuna


Najviše ipak mogu zaraditi barmeni. 'Plaća konobara je između četiri i šest tisuća kuna, dok barmeni zarađuju od sedam i pol do čak 20 tisuća kuna', rekao je za tportal Zoran Lukić, predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske. Njegova udruga organizira jednomjesečne tečajeve za to zanimanje, a troškovi školovanja mogu se otplatiti već u prvoj radnoj sezoni.

No i Lukić nam je potvrdio da postoji niz problema prilikom sezonskog zapošljavanja. Preko Udruge, koja spaja poslodavce i one koji posao traže zaposleni su svi članovi, no smještaj uglavnom nije zadovoljavajući.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još