Dok se na istoku Hrvatske još procjenjuju štete od poplava u poljoprivredi i na imovini građana, počele su i prve prozivke. Brojnim vlasnicima poplavljenih kuća u koje su se prelile vode Karašice, Vučice, Orljave i Bosuta nije jasno zašto u svojim domovima moraju plivati, a redovni su platiše naknade za slivne vode. Hrvatske vode spominju se kao glavni krivac, čemu se pridružuju i lokalni političari
Župan Virovitičko-podravske županije Tomislav Tolušić za nemar i poplavne štete jučer je javno optužio Hrvatske vode.
'Očekujem da će, kada sve ovo prođe, službe koje trebaju odraditi svoj posao, a to su prije svega Hrvatske vode i tvrtke koje rade za njih, učiniti to kako treba, jer ovo nije odrađeno kako je trebalo. To je definitivan zaključak, jer da je posao odrađen dobro, tada ne bi situacija bila ovakva kakva jest, a tamo gdje je posao odrađen kako je trebao biti obavljen, nije ni bilo problema', rekao je Tolušić Radio Orahovici, a sličnu izjavu dao je ranije i HTV-u. Tolušićevo mišljenje i nezadovoljstvo radom Hrvatskih voda dijele i općinski načelnici Zdenaca i Crnca Mato Barukčić i Mato Damjan.
U stručnim krugovima ocjene su mnogo odmjerenije. Profesorica hidrotehnike i zaštite okoliša na Građevinskom fakultetu u Osijeku Lidija Tadić smatra da je u Slavoniji posljednji tjedan palo jednostavno previše kiše. 'Struka tek treba dati ozbiljnije analize. Okvirno, smatram da su na nastanak poplava prvenstveno utjecale neuobičajeno učestale i obilne oborine, a u manjoj mjeri slabije održavana kanalska mreža', ustvrdila je profesorica Tadić.
Predsjednik Hrvatskog društva za odvodnju i navodnjavanje Darko Holjević upozorava da su Hrvatske vode počele provoditi konkretan program obnove kanala tek 2005. godine, nakon 30-godišnjeg zapuštanja. 'Struka je podržala provedbu plana, složili su se i agronomski i hidrotehnički stručnjaci, i kanali su se značajno obnovili posljednjih pet godina. Međutim, ne mogu tvrditi je li na konkretnom mjestu taj program ostvaren.'
Po tom programu, Hrvatske vode trebaju dovesti u red sve odvodno-dovodne kanale u Hrvatskoj i zatim ih predati na upravljanje općinama i županijama, a država će propisati način financiranja te djelatnosti. Sada Hrvatske vode upravljaju kanalima 1. i 2. reda i crpnim stanicama, a na lokalnim samoupravama je održavanje kanala 3. i 4. reda. Generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić ovih dana javno je ustvrdio da su zakrčeni kanali koji nisu u nadležnosti državne tvrtke. Holjević dodaje da i vlasnici zemljišta moraju shvatiti vlastitu ulogu u obrani od poplava i pravilno održavati drenažne sustave, ako ih imaju.
Štete u poljoprivredi u slavonskim županijama još nisu službeno procijenjene. Župan Tolušić barata podatkom od 'nekoliko stotina milijuna kuna', a zamjenik osječko-baranjskog župana Željko Kraljičak iznio je procjenu od 300 milijuna kuna. Predsjednik osječko-baranjske Hrvatske gospodarske komore Zoran Kovačević ustvrdio je da su osobito stradale pojedine kulture poput soje, koja je zasijana na 14 tisuća od ukupno 212 tisuća hektara poljoprivrednih površina u toj županiji.
'Rijetko koja općina nije zahvaćena poplavama. Štete će se tek procjenjivati, ali otprilike se na svim kulturama kreću od 40 do 70 posto. Ječam i pšenica sada pred žetvu dijelom su pretrpjeli i stopostotnu štetu', ocijenio je. Konkretni podaci znat će se kada sve općine prijave štete županijskim uredima za poljoprivredu. Elementarne nepogode proglašene su i u Osječko-baranjskoj i Virovitičko-podravskoj županiji.
