Hrvatska SJAJ I BIJEDA HRVATSKE DEMOKRACIJE

Hrvatska ima 'samo' 114 političkih stranaka

Trenutno je 114 posljednja brojka u brojalici znanoj i kao Registar političkih stranaka pri Ministarstvu uprave. No iako se politička scena s obzirom na broj stranaka čini i više nego živahna, parlamentarne klupe grije tek ekipa 12 političkih stranaka, a u brojci 114 kriju se mnoge za koje su čuli valjda samo njihovi osnivači ili pak teško prelaze regionalne okvire, što ne znači nužno da i imaju svojstva regionalnih stranaka.

U Registru, primjerice, možete nabasati na Demokratsku kneginečku stranku, Krug 21, 3M (Moje malo Međimurje) ili Novu generaciju. Među najstarijim su strankama pak Hrvatska stranka prava i Hrvatska seljačka stranka, koje uz Hrvatsku liberalnu stranku te Hrvatsku demokratsku zajednicu spadaju i među najdugovječnije.

Uz Socijaldemokratsku partiju Hrvatske ujedno su i najpoznatije, dok među najmlađu stranačku čeljad spadaju Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje, Obiteljska stranka i Hrvatski laburisti – Stranka rada.

U međuvremenu, premda se i 114 čini prevelikim brojem za tako malu zemlju, od 1989. kad je Hrvatska službeno postala višestranačka zemlja, kroz nju je 'prošlo' 215 stranaka.

GUMICA, ALI NE I USTAV ZA BRISANJE

Naime, prema Zakonu o političkim strankama, stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih hrvatskih državljana. Stranke prestaju postojati i brišu se iz Registra političkih stranaka kad se utvrdi da su prestale djelovati. To znači 'da je proteklo dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom za održavanje skupa najvišeg upravnog tijela, a sjednica nije održana'.

Također, nadležno tijelo može donijeti odluku o prestajanju stranke 'ako je njezino djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda'. Pogađate, u Hrvatskoj se takvi slučajevi ne pamte, jer ih nije ni bilo, barem ne kad je riječ o nečem drugom osim o brisanju po službenoj dužnosti.

Usprkos tome što u Registru, primjerice, postoji i Hrvatski oslobodilački pokret, stranka koju je utemeljio ustaški poglavnik Ante Pavelić, a vrlo je malen broj onih kojima je to nije sporno, iako se protivi zakonima i Ustavu.

Prema podacima Ministarstva uprave, HOP je u Registar upisan 18. veljače 1992. godine u provedenom postupku i sukladno važećim zakonskim propisima, a u Ministarstvu kažu i da nijedno tijelo koje je ovlašteno za podnošenje zahtjeva za zabranu rada političke stranke nije tražilo da se zabrani rad te stranke.

Ustav RH, članak 6.

Osnivanje političkih stranaka je slobodno. Unutarnje ustrojstvo političkih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim načelima. Stranke moraju javno polagati račun o porijeklu svojih sredstava i imovine.

Protuustavne su političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugrožavaju opstojnost Republike Hrvatske. O protuustavnosti odlučuje Ustavni sud RH.




Prilično, ako ne i potpuno neshvatljivo da to nije bilo sporno niti Vladi, niti Saboru, kao ni predsjedniku države, Vrhovnom sudu, Ministarstvu uprave, ranije Središnjem državnom uredu za upravu, a niti državnom tužitelju.

Puno je učinkovitije bilo brisanje po službenoj dužnosti zbog kojeg su iz Registra 'nestale' 54 stranke, dok ih je još 25 brisano na zahtjev ovlaštenog stranačkog tijela.

PLODNO STRANAČKO TLO I KOD SUSJEDA

Za razliku od Srbije, čije je Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu nedavno završilo prvi dio preregistracije političkih stranaka iz republičkog i nekadašnjeg saveznog registra partija u novi registar. Tako je iz starog izbrisana 501 stranka, a u novi su dosad upisane 72 stranke, od kojih su 42 stranke nacionalnih manjina. Za preregistraciju je, između ostalog, bilo potrebno 10.000 ovjerenih potpisa, odnosno 1.000 potpisa za stranke nacionalnih manjina.

Istovremeno buja politička scena u BiH u kojoj je prema podacima Centralne izborne komisije trenutno registrirano 190 političkih stranaka.

S druge strane, u većini razvijenih europskih zemalja, u kojima društveno-političko uređenje također proizlazi iz višestranačkog sistema, za vlast se bori tek nekoliko političkih stranaka pa je vjerojatno najpoznatiji primjer Velika Britanija u kojoj postoji nekoliko stranaka, ali ipak u prvi plan iskaču konzervativci, liberali i liberal-demokrati.

U Hrvatskoj se čini da stranke niču kao gljive poslije kiše, uz neizbježno pitanje čiji su to interesi koje zastupaju i kakve sustave vladanja preferiraju unutar svojih redova, a odgovori na to koji uskoro slijede uvelike pokazuju i što se od koje stranke može može očekivati ako i kad se dočepa toliko željene vlasti.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još