Hrvatska PUHOVSKI ZA RADIO 101

'U Oluji i poslije nje počinjeno etničko čišćenje'

U tijeku operacije Oluja i nakon nje počinjeno je etničko čišćenje, jer je svoja boravišta napustilo između 120 i 150 tisuća ljudi, među kojima su velika većina bili seljaci, koji svoje domove napuštaju samo ako imaju osjećaj da im prijeti životna opasnost, rekao je bivši predsjednik HHO-A Žarko Puhovski

ZAGREB - Puhovski je u četvrtak i petak trebao kao svjedok tužiteljstva dati iskaz u procesu koji se pred Haškim sudom vodi protiv trojice hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, ali se odužilo svjedočenje prije njegova i njegov je dolazak u Den Haag, prema vlastitim riječima, pomaknut na 12. veljače, zadnjeg tjedna u kojem tužiteljstvo izvodi svoje svjedoke.

Puhovski je u jednosatnom "Intervjuu tjedna" na Radiju 101 objasnio kako ga ICTY za svjedoka traži zbog toga što je on bio autor "dijela teksta, uvoda u objavljene dokumente koje je HHO u obliku knjige tiskao prije nekoliko godina kao svoje stajalište prema cijeloj situaciji u doba Oluje", iako je predsjednik HHO-a tad bio Ivan Zvonimir Čičak.

"Ono što je bitno jest da smo mi u tim dokumentima objavili 700-tinjak imena žrtava, a nikad nijedno ime nije bilo javno osporeno, izdržali su provjeru. Što ti podaci znače u konkretnom postupku, stvar je za zaključak suda", rekao je Puhovski.

Na upit o tome boji li se svjedočiti, jer hrvatska javnost baš ne voli svjedoke haškog Tužiteljstva, Puhovski je najavio kako će u Haagu govoriti istinu, ono što zna, "a navikao se ne biti osobito popularan". Naglasio je kako dosad uglavnom nije imao ozbiljnijih posljedica te da prijetnje koje prima također ne smatra stvarnima. Nije mu nuđeno, niti je tražio da bude zaštićeni svjedok, jer niti vjeruje da bi ga Haški sud mogao učinkovito zaštititi kad bi stvarno bilo potrebno niti vjeruje da je ozbiljno ugrožen.

Glede utemeljenosti optužnice o udruženom zločinačkom pothvatu protiv trojice hrvatskih generala, Puhovski je podsjetio je kako njegov tekst u knjizi HHO-a polazi od triju pretpostavki.

Arhiva
Žarko Puhovski, Vincent Degert i Jurica Malčić
Prva je da je akcija Oluja bila "opravdana sa stajališta ljudskih prava, jer je srušila režim tzv. republike srpske krajine koji se temeljio na čistom nijekanju ljudskih prava i teroru protiv drugih etničkih skupina"

Druga je pretpostavka da je akcija bila opravdana iz geostrateških razloga jer je Hrvatska bila rascijepljena i komunikacija između dijelova zemlje je bila onemogućena.

"Treća je da je nedvojbeno da je za vrijeme i neposredno poslije akcije između 120 i 150 tisuća ljudi s tog područja napustilo mjesto svojeg boravišta i da je otprilike tri četvrtine svih tih ljudi pripadalo seoskom stanovništvu. Osnova sociologije pokazuje da seljaci ne napuštaju boravište, svoja imanja i sela osim u slučaju osjećaja izravne životne ugroženosti. Zbog toga je, po mojem sudu, riječ o etničkom čišćenju", naglasio je Puhovski.

Dodao je kako će dokumenti pokazati u kojoj je mjeri, i je li uopće, etničko čišćenje bilo unaprijed planirano i u kojoj je mjeri oko njega postojao dogovor Zagreba i Beograda.

"Ali meni se čini nedvojbenim da je bila riječ o sporazumnom etničkom čišćenju Zagreba i Beograda od kojeg su obje strane imale koristi - Hrvatska zato da dobije što više teritorija koji joj je pripadao prema Ustavu SFRJ iz 1974., a Srbija, odnosno Milošević, da dobije ljudsku rezervu koju će poslije prebaciti na Kosovo, gdje je htio utjecati na etničku sliku, i da uz to oslabi jaku moralnu poziciju Hrvatske koju je dotad imala kao žrtva napada", pojasnio je bivši predsjednik HHO-a.

Puhovski je upozorio i na činjenicu da se, prema popisu stanovništva iz 2001., u odnosu na onaj iz 1991., udio srpskog stanovništva u Hrvatskoj smanjio za oko 3,5 puta.

"To se u deset godina ne događa nikakvim prirodnim putem i ne može se zvati nikako drukčije nego etničko čišćenje", ustvrdio je Puhovski.

No kao najneugodniju, "a metodički i činjenično" vrlo važnu stvar označio je to što "ubijanje civila nakon akcije Oluje pokazuje da je bilo razloga da se ode", što je bila ne samo humanitarna katastrofa, nego i najveća politička šteta. "Strašnom sramotom hrvatske države" ocijenio je to što se na to "reagiralo prekasno, preblago, pokušavalo se prikriti, ali ta šminka nije pokrila pravu situaciju pa sad, nakon 15-ak godina, imamo s tim problema".

"Nemojmo zaboraviti da sve teškoće koje danas imamo pri ulasku u EU postoje samo zato što Hrvatska u EU nije ušla u prvoj skupini država, a udovoljavala je svim svojim društvenim i gospodarskim osobinama. To se nije dogodilo zato što EU nije mogla prihvatiti ponašanje hrvatskih vlasti" nakon akcije Oluje, ustvrdio je Puhovski.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još