Ako netko još nije zapisao u pamćenje, 30. svibnja Hrvatska obilježava 20 godina od demokratske uspostave prvog parlamenta - Hrvatskog sabora, koji je Hrvatsku službeno uveo u elitno društvo parlamentarnih demokratskih zemalja.

Naravno, nije od prvoga dana teklo sve glatko i Sabor, kako je rekao politički analitičar Nenad Zakošek, nije imao niti jednu do dvije funkcije koje se spominju u teoriji komparativne politike - ni debatnu a ni radnu.

'Simboličko konstituiranje prvog Sabora temeljni je događaj za formiranje Hrvatske, no bio je u suprotnosti sa radnom ulogom. Osim prekida svih državnopravnih veza, parlament je ispočetka postavljen kao jedan glomazni sustav i defakto sa Županijskim domom nije imao nikakvu samostalnost. Sada je bolje organiziran a zastupnička funkcija je profesionalizirana.' - rekao je Zakošek.

Ipak, 90.-tih godina Sabor je, kaže Zakošek, bio pod kontrolom HDZ-ove većine: 'Odluke su dolazile od Ureda predsjednika, preko Vlade i Ministarstava do Sabora koji je sve to usvajao. Opozicija je istodobno pokušala Sabor iskoristiti za određene političke borbe - sjećamo se raskola HDZ-a 1994. u Saboru, protestnih izlaženja iz Sabora i ostaloga što je svodilo ulogu Sabora na više simbloičku nego stvarnu razinu. Bila je to arena vidljiva u medijima.'

POMAK NAKON TUĐMANOVE SMRTI

'Pomak se dogodio nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana', kaže Zakošek i objašnjava kako danas u Saboru imamo više odbora, na čela istražnih povjerenstava imenuju se isključivo članovi oporbe, a oblik komunikacije parlamenta sa civilnim društvom se institucionalizirao. 'Radni kapacitet se povećao i Sabor sigurno više nema samo simboličku funkciju.'

Sabor je krajem 90.-tih napokon dobio svoju ulogu i postao debatni parlament: 'Ukidanjem Županijskog doma Sabor je dobio na ravnoteži, debate su vidljivije, a opozicija ima mogućnost rešetanja vlasti.'

Danas imamo razvijenije institucije, ali se one - kaže Zakošek - još uvijek neozbiljno shvaćaju, no ipak imaju svoju kontrolnu funkciju Sabora.

IPAK, JOŠ NISMO DORASLI EUROPSKOJ UNIJI

Zakošek kaže da se do danas ipak nisu shvatile dvije stvari: 'Prva je kvalifikacija rada zastupnika – nije došlo do specijalizacije rada kroz klubove, da se pijedini zastupnici mogu prepoznati po određenim temama, a druga stvar je to što ne postoje pomoćne parlamentarne službe.'

Zakošek smatra da bez pomoćnih parlamentarnih službi nema kvalitetnog rada: 'Trebaju nam saborske službe koje nisu samo protokolarne, iako ni one nisu dovoljno dobre, ali stranački klubovi bi trebali imati analitičare i savjetodavni aparat da u odnosu na vladu imju dovoljno argumenata i za druge prijedloge kako bi se povećala kvaliteta rada. U Saboru je drastičan deficit analitičkog osoblja.'

Nabrojani problemi bit će puno vidljiviji kada Hrvatska uđe u Europsku uniju: 'Primjerice, problem je nedostatak kompetencije zastupnika, ne vjerujem da više od 5% njih govori englesni jezik, ili da su informatički obrazovani.' - rekao je Zakošek i dodao kako Sabor još nije 'dovoljno sazrio za zahtjeve EU, jer baš s Lisabonskim ugovorom raste važnost parlamenata u Uniji'.

'HRVATSKA JE DOSADNA, ŠTO JE KRASNO'

Analitičar Davor Gjenero kaže da hrvatskim zastupnicima danas nedostaje 'dosljedno provođenje donesenih zakona i još malo kulture i tolerancije prema drugom, i drukčijem mišljenju', ali da je situacija ipak puno bolja nego prije 20 godina.

'Hvatska je jako napredovala, koliko god mi nemamo taj osjećaj kada gledamo kako parlament izgleda, ali zaboravili smo kako to bilo u početku. Hrvatska ima prednost pred većinom susjednih zemalja i novih demokracija jer se uspjelo potisnuti stranke koje ne pripadaju ustavnom luku koje nisu fundamentalno demokratske. Sve stranke imaju demokratske deficite, ali u hrvatskom parlamentu nema stranaka koje otvoreno zagovaru nedemokratska politička rješenja.' - kaže Gjenero i kao primjer daje činjenicu da u Saboru ne sjedi niti jedan zastupnik iz stranke koja u programu npr. zagovara širenje teritorija RH na druge države.

Gjenero objašnjava kako, za razliku od Poljske, Hrvatska nema radikalnih 'njihanja' s lijevice na desnicu, a SDP i HDZ ne gube glavninu svojih birača.

'Izbore uvijek odlučuju glasači promjene, ali nemate situaciju slomova političkih opcija i to hrvatskoj daje političku stabilnost.' - kaže Gjenero i ističe kako postoj konsenzus u širokom spektru stvari: 'Naprimjer, Josipovićev istup u BiH stvorio je neku političku napetost, ali kad gledate bez političkog folkora, stvaraju se prividi velikih neslaganja, ali postoji fundamentalna suglasnost oko najvažnijih pitanja.'

'OD AGRESIVNOG ODNOSA PREMA OPORBI DO DEBATE'

Gjenero kaže da je upravo taj konsenzus oko većine pitanja dokaz da neka druga stranka ne bi uvelike promijenila način vođenja države: 'To je napredak koji osigurava nekakvu normalnu demokratsku perspektivu. Nitko se s ovom

gospodarskom krizom ne bi drugačije nosio. Postajemo politički dosadna i stabilna zemlja što je krasno, i tako je najljepše za živjeti.'

'Mislim da u hrvatskom parlamentarizmu ipak ima nekih pozitivnih pomaka. Od agresivnog odnosa prema oporbi, došlo se ipak do debate u parlamentu.'- rekao je politički analitičar Branko Caratan i dodao da je 'kultura rasprave u Saboru djelomično poboljšana' iako je i dalje izvršna vlast nadmoćna kao i u svim parlamentarnim sustavima.

Caratan kaže kako puno toga ovisi o medijima i načinu na koji prate parlamentarne rasprave, jer je rasprava u parlamentu prije svega upućena javnosti.