Hrvatska NE VIDI SE KRAJ

Udar krize osjeća više od 70 posto građana!

Više od 70 posto hrvatskih građana smatra da osjeća posljedice krize u svom kućanstvu, a iznad polovice ispitanih iskazuje bojazan za to što će biti sutra, pokazalo je istraživanje GfK pod nazivom 'Koje je boje kriza?'

Prisutnost osjećaja krize najveća je u sjevernoj Hrvatskoj (79 posto), a najmanja u Istri s Primorjem (64 posto) i dominira kod osoba starijih od 45 godina (80 posto).

Da je kriza, osjeća 71 posto ispitanih, i to zbog više elemenata, pa tako 37 posto ima smanjene plaće (osobno ili pak član kućanstva), a 33 posto osjeća strah od pogoršanja, opće negativne psihoze.

Plaće kasne u kućanstvu 16 posto ispitanika (osobno ili člana obitelji), u njih 14 posto dobiven je otkaz (osobno ili člana kućanstva), a 31 posto osjeća krizu zbog drugih problema.

Da će kriza jako dugo trajati, misli čak 64 posto ispitanika, a 61 posto njih najavljuje da će trošiti opreznije i kada ona završi.

Od toga što će biti sutra strahuje 53 posto ispitanih, 41 posto tvrdi da ih je kriza naučila racionalnom ponašanju, 33 posto njih ne zna što mora činiti da bi lakše prebrodili krizu, a tek 25 posto smatra da im kriza može biti dobra prilika.

Samo 13 posto ispitanih misli da će sindikati pomoći radnicima, ima povjerenja u Vladine mjere i bilo bi zadovoljno da situacija ostane kakva je sada.

Jedva spaja kraj s krajem i postalo je jako teško za 18 posto ispitanih, 57 posto drži da im je teže nego što je bilo, ali da se još uvijek može normalno živjeti, a 25 posto zna da je kriza, ali je ne osjeća.

Procjenjujući sadašnji trenutak u zemlji, 44 posto ispitanih smatra da je to tek početak i da nas najgore tek čeka, a 39 posto da je sada vrhunac krize. Osam posto vjeruje da je sad završetak krize, dok devet posto nije znalo odgovoriti na to pitanje.

Na upit tko bi nas mogao izvući iz krize, 36 posto građana ne vidi osobu ni instituciju koja bi to mogla, 11 posto vjeruje da bi to mogao guverner Hrvatske narodne banke, a na trećem mjestu sa 10 posto su oni koji vjeruju da smo to mi sami. Slijedi Bog, viša sila ili predsjednik Republike, svaki s po devet posto, Vlada s osam posto ili predsjednica Vlade sa šest posto te strana ulaganja sa sedam posto.

Ostali navode i razne druge mogućnosti, ali s udjelom manjim od pet posto, rezultati su istraživanja GfK provedenog na reprezentativnom uzorku od 800 hrvatskih građana tijekom travnja 2010.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još