Vokić je, kako je pojasnio šef Odbora za unutarnju politiku Ranko Ostojić, u Vijeće izabran s pet glasova za i tri protiv. Naime, na samoj sjednici Odbora povela se rasprava u kojoj su oporbeni članovi postavili pitanje može li prepreka za izbor u vijeće biti stranačka pripadnost ili bliskost s osobama iz sigurnosnih službi.

'Kao član Odbora mogu reći da sam se protivio izboru takvog člana Vijeća navodeći razloge poput stranačke pripadnosti. Kao drugo, smatram da tu dolazi do sukoba interesa, jer netko tko je u odvjetničkom uredu i do jučer je redovito zastupao pripadnike sigurnosno-obavještajne agencije sada mora provoditi nadzor nad tom agencijom. Najmanje je bitno je li Stjepan Vokić sin Ljilje Vokić', iznio je Ostojić svoje izdvojeno mišljenje.

Osim toga, Ostojić je, ne navodeći ime kandidata (op. a. iz medijskih napisa evidentno je da se radi o Vokiću), upozorio da bi se ubuduće sigurnosna provjera morala proširiti. 'Nitko od kandidata nije pravomoćno osuđen, ali u postupku ili provjerama bio je naveden veći broj kako kaznenih tako i prekršajnih prijava. Mislim da su to stvari koje bi trebalo raspraviti u razgovoru. Svatko od nas može dobiti prijavu, ali kada je to trend, mislim da je to trebalo raspraviti na Odboru', poručio je Ostojić

Odbor za unutarnju politiku raspravljao je i o predstavci Vjekoslava Vukovića iz Kiseljaka koji se potužio na prisluškivanje telefona od policije. Radi se, podsjećamo, o voditelju Sektora za borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma u Ministarstvu sigurnosti BiH koji je u Hrvatskoj uhićen početkom prošle godine zbog pomaganja i planiranja atentata.

'Mi smo zaprimili izvještaj MUP-a i obrazloženje policije bilo je da nije bilo nezakonitog postupanja. Odbor je, da bi potvrdio da doista nije bilo nezakonitosti, formirao svoju stručnu skupinu i oni će u direktnom nadzoru, na koji imamo pravo, izvršiti provjeru njihovih navoda da je sve bilo u skladu sa zakonom. Odbor tako prvi put s radnom skupinom ide u direktan nadzor MUP-a', rekao je Ostojić.

Upozorio je pritom da bi se, upravo zbog ovakvih situacija, uskoro trebao promijeniti zakon. 'Vijeće za građanski nadzor, koje je osnovano s ciljem građanskog nadzora, kreće se samo u okviru sigurnosnih službi. Kako mjere koje provodi policija nisu sigurnosne službe, ako se vi žalite da vas prisluškuje policija i tražite da se utvrdi zakonitost tog postupanja, onda ne može postupati Vijeće za građanski nadzor', rekao je Ostojić poručivši da bi se možda vijeću trebale proširiti ovlasti tako da provodi nadzor nad svim tajnim prikupljanjem podataka.