Hrvatska SPLITSKI SKADAR

Konstruktor, IGH i Kerum čekaju milost premijerke

Zagrebačka banka financirat će neboder, trgovački centar i garažu uz Spaladium arenu samo ako Vlada pristane prodati 12 tisuća kvadrata državnog zemljišta

Iako je prije dvije godine sve izgledalo kao vrlo isplativ i logičan posao, kriza je učinila svoje: projekt Spaladium centra, raskošnog poslovnog kompleksa uz već izgrađenu splitsku Spaladium arenu, zapeo je i čeka na milost Vlade.

Stometarski poslovni toranj, golemi trgovački centar i javna garaža sa 1500 parkirališnih mjesta gradit će se samo ako Jadranka Kosor pristane na prodaju 12 tisuća četvornih metara državnog zemljišta u Lori.

Njen prethodnik Ivo Sanader, u žurbi zbog Svjetskog rukometnog prvenstva, ionako je dao zemljište na 30-godišnje korištenje Gradu Splitu i tvrtki Sportski grad, a nakon tog perioda ono prelazi u vlasništvo Splita.

Arena ostaje 'batrljak'

Do eventualne odluke Vlade, kojom bi se ubrzale stvari, Spaladium arena ostaje 'batrljak', građevinsko siroče kojemu na istočnoj strani strše armature, žica i betonski stupovi, dok se u temeljima budućeg nebodera skuplja tek kišnica.

Svi potpisani ugovori i aneksi oko splitskog megaprojekta istekli su prije dva mjeseca pa je ovih dana zavladala panika: konzorcij triju tvrtki (Konstruktor, IGH i Dalekovod) gradio bi jer se boji plaćanja penala, no banke su postrožile uvjete i još uvijek ne daju kredite. Zbog visoke najamnine za dvoranu (3,5 milijuna kuna mjesečno, podijeljeno između države i Grada) diže se kosa na glavi i splitskom gradonačelniku Željku Kerumu.

Svi čekaju premijerkin odgovor

Kerum bi mogao razvrgnuti ugovor i tužiti građevinske gigante, no zasad je skloniji dogovoru i bilo kakvom početku gradnje. Svi čekaju odgovor s Markovog trga, no ondje se ne oglašavaju.

'Istina, čekamo... Dobro, Vlada trenutno ima i važnijih, dnevnih problema', kaže direktor Sportskog grada Vice Dodig.

'U odnosu na razdoblje prije dvije godine, banke su promijenile kriterije pa sada traže dodatno osiguranje kroz hipoteku na zemljište i garanciju popunjenosti prostora od 60 do 70 posto. Ali problem moramo riješiti, jer ovako gube svi: država i grad jer nemaju prihoda od komunalnog doprinosa i tisuću novih zaposlenih ljudi, banke jer nisu plasirale novac koji su planirale, a i tvrtke koje trebaju graditi kompleks', kaže Dodig.

Seoba administracije u neboder

Kako doznajemo, od nekoliko financijskih institucija koje su pratile projekt ostala je još samo Zagrebačka banka, od koje se očekuje kredit u iznosu od osamdesetak milijuna eura.

Razrađeno je nekoliko novih opcija, a najjednostavnija bi bila kupnja državnog zemljišta nakon koje bi se ZABA odobrovoljila, a u igru ušao Grad Split i postao vlasnik od 50 do 75 posto projekta.

Kerum navodno namjerava smjestiti u neboderu u Lori administraciju i sva gradska poduzeća, čime bi se oslobodili deseci nekretnina razasutih na atraktivnim splitskim lokacijama.

Banovinu, današnju zgradu gradske uprave, urbanistički planovi ionako su već prenamijenili u hotel...

Hoće li Kerum preuzeti dvoranu?

Istim potezom Kerum bi preuzeo i samu dvoranu jer po trenutnom ugovoru Grad ima pravo na samo 52 dana korištenja godišnje, i to bez naplaćivanja ulaznica.

Ugovor o gradnji Spaladium centra (dvorane, nebodera, trgovačkog centra i javne garaže) sklopljen je 2007. godine, a odobrilo ga je i splitsko Gradsko vijeće – i to jednoglasnom odlukom, jednom od rijetkih takvih u povijesti.

Posao je po jednostavnoj računici trebao biti isplativ: samo od komunalnog doprinosa, komunalne naknade te poreza i prireza na oko tisuću zaposlenih, gradski proračun trebao je zaraditi više nego što bi trošio na plaćanje najamnine za dvoranu. Uz to, nakon 30 godina cijeli kompleks prešao bi u vlasništvo Grada Splita.

Ugovor je imao čvrsto precizirane rokove početka i dovršetka gradnje, no stvari je izmijenio bivši gradonačelnik Ivan Kuret tajnim potpisivanjem dvaju aneksa kojima se de facto pogodovalo Konstruktoru, IGH-u i Dalekovodu.

Nakon preuzimanja vlasti Željko Kerum je javno izrazio sumnju da se radi o štetnom poslu i poslao svu dokumentaciju na uvid Državnom odvjetništvu, no nakon toga se nijedna strana nije oglasila.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još