Hrvatska ŠTEDNJA U ŠKOLSTVU

Opremnina šefa Ine - 63 godine učiteljskog rada

U sklopu sveopće štednje u javno sektoru, u osnovnom i srednjem školstvu Vlada planira, između ostaloga, ukinuti matične škole s malim brojem učenika, smanjiti broj čistačica te preispitati broj učenika s teškoćama u razvoju. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, isto tako će, 'protresti' sve veći broj prekovremenih sati u školama te nabujale troškove prijevoza

Navedene mjere štednje ministar obrazovanja Radovan Fuchs predstavnicima školskih sindikata prezentirao je početkom mjeseca kad je istaknuo da će osnovnom i srednjem školstvu ove godine nedostajati 100-tinjak milijuna kuna.

Predsjednik Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu – Preporod Željko Stipić na današnjoj konferenciji za novinare ocijenio je najavljene mjere promašenim te je zatražio od Vlade da od njih odustane.

'Najbestidnije i najnevjerojatnije što smo čuli na sastanku s ministrom je da će se ići u odlučno rješavanje problema lažnih učenika s teškoćama u razvoju. Kao da je uočen nagli porast broja takvih učenika. Da nije tragično, bilo bi smiješno!' istaknuo je Stipić.

Od ukupnoga broja učenika u osnovnim školama, oko 350.000, prema njegovim riječima, samo njih šest i pol posto, ili 23.000, su učenici sa posebnim potrebama, a u srednjem školstvu ima ih samo 1.400, odnosno 0,72 posto.

'Zašto se nitko nije zapitao zbog čega tako drastično otpadne njihov broj u srednjim školama. Što se s njima desilo? Brinemo li se za njih dovoljno? Vlada se ne želi obračunati s lažnim invalidima i braniteljima, na koje odlaze milijarde kuna, a ide žurno rješavati problem lažnih učenika s teškoćama u razvoju!' naglasio je čelnik Preporoda.

Isto tako, nastavio je, umjesto da se četiri različite agencije, koje su se osnovale zadnjih godina u sustavu odgoja i obrazovanja, ujedine u jednu i tako osjetno smanji broj činovničkog osoblja, Vlada je odlučila štedjeti smanjivanjem broja spremačica.

Iz ministarstva predlažu da se poveća kvadratura (sa 450 na 900 kvadrata u osnovnim školama) predviđene pedagoškim standardima za radno mjesto spremačice. Time bi, rekao je Stipić, posao izgubilo oko tri tisuće spremačica od njih sedam tisuća koliko ih trenutačno radi po osnovnim i srednjim školama.

Stipić se protivi i namjeri Vlade da smanji broj matičnih osnovnih škola s premalo djece, odnosno da se takve škole prenamjene u područne škole.

'Ovo predstavlja važno političko pitanje. S jedne strane ukidanje općina s malim brojem stanovnika planira se tek nakon izbora, a s ukidanjem škola ide se žurno. Što je važnije? Škola sa 40 učenika ili općina sa 130 stanovnika?' naglasio je Stipić.

Kao jedan od najvećih problema ministar Fuchs je, rekli su u Preporodu, istaknuo prekovremeni rad u školama.

CROPIX / Bruno Konjević
Željko Stipić
'Taj strašan iznos koji ode na prekovremeni rad tek je 12 milijuna kuna što u ukupnoj masi plaća iznosi 2,24 posto. Riječ je o najmanjem postotku među svim javnim i državnim službama. Ministar zaboravlja da bi bez prekovremenog rada mnoge srednje strukovne škole morale staviti ključ u bravu, jer su prisiljene angažirati stručnjake izvana zbog nedostatka kadrova', rekao je Stipić.

On se pita što su ministarstvo i inspekcija radili sve ove godine da su dopustili da troškovi prijevoza od 2007. narastu sa 190 milijuna kuna na trenutačnih 260 milijuna kuna, što se također sad ističe kao veliki problem.

'Godinama se ne ulaže u školstvo, a sad bi se išlo u rezanje preko noći. Učitelj treba raditi 63 godine da zaradi otpremninu bivšeg šefa Ine Tomislava Dragičevića! Vlada, Sabor i ostale državne institucije imaju vozni park višestruko vredniji od naših regresa, božićnica i darova za djecu koje nam žele uzeti. Nitko se ne zapita zbog čega naše resorno ministarstvo svaki mjesec plaća 900.000 kuna za najam zgrade. To ne vide, a udaraju po nastavnicima i spremačicama!' istaknuo je Stipić.

Zbog toga iz Preporoda Vladi predlaže svoje mjere štednje, a to su: kvalitetnija organizacija funkcioniranja sustava (izmjene u kalendaru školske godine i slično), racionalnije trošenje sredstava (najam zgrade Ministarstva), smanjivanje broja agencija i uštede na organiziranju stručnih skupova (regionalni skupovi, a ne da se sve dešava u Zagrebu).
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još