Hrvatska HRVATSKA TEK UČI

Kako Europa oduzima mafijašku imovinu?

Hrvatska će upravljanje nelegalno stečenom imovinom najvjerojatnije dodijeliti agenciji za upravljanje cjelokupnom državnom imovinom, čije je osnivanje najavila Vlada

Zbog štednje je otpala ideja o osnivanju posebne agencije za upravljanje nelegalnom imovinom u okviru Ministarstva pravosuđa, slično kao u Srbiji. Takvom agencijom imovinu treba zaštititi od propadanja, a to se posebno odnosi na imovinu zamrznutu do okončanja kaznenog postupka.

Srbija

U Srbiji u okviru pravosudnog ministarstva postoji Direkcija za upravljanje oduzetom imovinom, na čijem se čelu nalazi nestranački direktor kojeg imenuje i razrješava vlada na prijedlog ministra pravosuđa. Novac od prodaje trajno oduzete imovine uplaćuje se u proračun, a oduzete pokretnine koje ne budu prodane u roku od godinu dana mogu biti darovane u humanitarne svrhe. Direkcija tako upravlja imovinom oduzetom nasljednicima vođa zemunskog klana. Vrijednost privremeno i trajno oduzete imovine prošle godine u Srbiji iznosi više od 100 milijuna eura.

BiH

Drukčija je situacija u BiH koja, iako oporba na tome inzistira već duži niz godina, i dalje nema zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine. Doduše, mogućnost za to je otvorena temeljem izmjena Krivičnog zakona BiH, koje su usvojene u posljednji tren radi ispunjavanja uvjeta za liberalizaciju viznog režima. S druge strane, entiteti su obavezni usvojiti zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, što je nedavno učinila Republika Srpska, ali i odgodila njegovu primjenu do osnivanja vladine agencije koja će upravljati oduzetom imovinom. Osim toga, kriminalci koji su imovinu stekli nezakonito mogu biti posve mirni ako nisu prijavljeni za neko kazneno djelo.

EU

Kad je pak riječ o državama Europske unije, prva koja je donijela zakon o oduzimanju imovine bila je Italija, i to prije 20 godina, za njezinim se primjerom nekoliko godina kasnije povela Nizozemska, a zatim su to učinile i Velika Britanija, Austrija te Belgija. U Njemačkoj je također moguće oduzeti imovinu ako postoje dokazi da se radi o dobiti stečenoj kaznenim djelom.

Italija – oduzete mafijaške milijarde

Najpoznatije je ipak talijansko zakonodavstvo, prema kojem svatko za koga se primijeti da posjeduje imovinu koja nije u skladu s njegovim prihodima ima obavezu dokazati kako je do te imovine došao - legalno ili ne - a novac od prodaje nezakonito stečene imovine mafijaša, koji se mjeri u milijardama eura, koristi se za borbu protiv kriminala, dok su neke od tisuća oduzetih nekretnina pretvorene u društveno korisne ustanove. Vrijednost imovine oduzete prošle godine od kriminalnih grupa u Italiji iznosi oko četiri milijarde eura.

Velika Britanija – zakon Robina Hooda

U Velikoj Britaniji Zakon o imovini stečenoj kaznenim djelom, kolokvijalno poznat i kao zakon Robina Hooda, predviđa oduzimanje imovine stečene kriminalom i organiziranje javne prodaje, a zatim se dobiveni novac uplaćuje u državni proračun, odnosno na poseban račun Fonda solidarnosti. Na Otoku je osnovana i specijalizirana državna agencija za istraživanje, praćenje i pronalaženje kriminalne imovine, a Zakon je jedan od najefikasnijih propisa u suzbijanju organiziranog kriminala. Između ostalog, i zato što su banke dužne dati podatke o svim klijentima zanimljivima za istragu.

Hrvatska – bez zastare za mafijašku imovinu?

Do tog stupnja možda jednog dana dođe i Hrvatska, a zasad je radna skupina u nacrtu novog Kaznenog zakona predložila mogućnost sužavanja kruga srodnika okrivljene osobe kojima može biti oduzeta imovina, zatim odredbu da oduzimanje nelegalne imovinske koristi ne zastarijeva te da se ona može oduzeti i nasljednicima.

Naime, novi zakon bi udario oduzimanjem imovine i onim počiniteljima 'uskočkih' kaznenih djela čija je aktualna imovina legalna, ali je ona u posljednjih deset godina bila nesrazmjerna njihovim legalnim prihodima. Također, smatralo bi se da je uža rodbina morala znati da je imovina stečena nezakonito, čak ako i predoče račune da su sve uredno platili počinitelju, dok bi druge osobe mogle zadržati imovinu ako dokažu da su je od njega stekli 'u dobroj vjeri' te da su za nju platili razumnu cijenu. Kao što je to u svakoj uređenoj demokratskoj zemlji kakva bi Hrvatska jednom željela biti.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još