U 10 sati i 30 minuta ispred Memorijalnog muzeja Spomen područja Jasenovac formirat će se svečana povorka koja će krenuti prema spomeniku Cvijet, gdje će u 11 sati, intoniranjem himne Republike Hrvatske, započeti komemoracija u počast svim žrtvama čiji su se životi ugasili u koncentracijskom logoru Jasenovac. Nakon minute šutnje za stradale zatočenike logora Jasenovac, okupljenima će se, kako je najavljeno, obratiti predsjednica Savjeta Spomen područja Jasenovac Katica Sedmak i predstavnik zatočenika jasenovačkog logora Refik Piskavica, a zatim i bivši predsjednik RH Stjepan Mesić te aktualni predsjednik Ivo Josipović. Naposlijetku je najavljeno i obraćanje predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor te potpredsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa.

Nešto prije podneva započet će ceremonija polaganja vijenaca. Nakon preživjelih zatočenika logora Jasenovac iz Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije, vijence će položiti i državni dužnosnici, potpredsjednik Hrvatskoga sabora, predsjednica Vlade, izaslanica predsjednika RH te bivši predsjednik RH Stjepan Mesić.

Povorka će potom krenuti u Memorijalni muzej Spomen područja Jasenovac koji je osnovan 1968. godine 'radi očuvanja trajne uspomene na žrtve fašističkog terora i borce Narodnooslobodilačkog rata stradale u Drugom svjetskom ratu u koncentracijskim logorima Jasenovac i Stara Gradiška, kao i radi očuvanja tekovina antifašizma'.

Ipak, postav muzeja u Jasenovcu već duže vrijeme izaziva brojne negativne reakcije.

Uoči sutrašnje komemoracije u Jasenovcu, ponovo su na površinu isplivali problemi oko stalnog postava muzeja, pa je tako na adrese veleposlanstava u Hrvatskoj poslano i pismo koje potpisuje Julija Koš, pripadnica Židovske općine Zagreb i samostalna istraživačica holokausta u Hrvatskoj. U pismu se apelira na veleposlanike u Hrvatskoj da obrate pozornost te obavijeste svoje Vlade da su, kako se navodi, u muzeju u Jasenovcu izostavljene osnovne i bitne informacije o tamo počinjenim zločinima, prije svega o žrtvama i izvršiteljima, zbog čega je tijekom posljednje četiri godine više zainteresiranih strana snažno protestiralo.

'Osnovni problem muzejskog stalnog postava, kako je ustanovila Specijalna komisija Židovske općine Zagreb, jest eufemistička priroda izloženog postava. Postojeće informacije su zamagljene. Premda se zločin počinjen u Jasenovcu prikazuje, sve ključne informacije su izostavljene. Nisu jasno predstavljeni ustaški režim kao potpuni organizator i izvršitelj jasenovačkih zločina, rasni zakoni protiv nekih etničkih skupina (Srba, Židova i Roma) te masovno etničko čišćenje koje je provedeno na temelju njih. Organizatori i izvršitelji su predstavljeni neutralno, na granici punog poštovanja', stoji u pismu upućenom veleposlanicima. Naglašeno je i da spomenuti propusti u stalnom postavu muzeja, kojim se, kako stoji u pismu, 'nastoji ublažiti zločine koji su tamo izvršeni', ne mogu biti nadoknađeni tek usmenim informacijama koje osoblje muzeja daje posjetiteljima Spomen područja.

Nezadovoljstvo novim postavom muzeja u sklopu memorijalnog područja Jasenovac, prošle je godine, na središnjem obilježavanju dana stradalih u holokaustu, izrazio i predsjednik Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj dr. Ognjen Kraus u ime velikog dijela židovske zajednice u Zagrebu i Hrvatskoj, a posebno onih koji su preživjeli logor. Kraus je istaknuo da izloženo u muzeju 'ne prikazuje punu istinu o Jasenovcu, strahotama i patnji žrtava, te ublažava istinu o ustaškom režimu, što vrijeđa žrtve i njihove potomke, zbog čega zahtijevaju promjenu postava muzeja u Jasenovcu'.

'Unatoč tim i drugim zahtjevima zainteresiranih strana, državni dužnosnici Republike Hrvatske su javno izjavili da nemaju namjeru učiniti ikakve korake za ispravak ovog stanja', navodi se na kraju pisma upućenog veleposlanicima, a koje potpisuje Julija Koš apelirajući na veleposlanike da o spomenutom problemu obavijeste Vladu te se angažiraju oko njegova rješavanja.

Nastup Julije Koš u Izraelu, u svojstvu samostalnog istraživača holokausta u Hrvatskoj, svojevremeno je podigao i pravu buru među hrvatskim učiteljima koje je pogodila tvrdnja da hrvatske vlasti ignoriraju prirodu i doseg zločina počinjenih u Jasenovcu.

No postav jasenovačkog muzeja svakako nije jedini kamen spoticanja, pripadnici različitih političkih i vjerskih struja ukrštaju koplja i oko broja života koje je odnio logor u Jasenovcu. Polemiziranjem oko broja žrtava ide se iz krajnosti u krajnost, a rezultat toga je neumjereno preuveličavanje ili pak smanjivanje broja žrtava, koji se, ovisno o izvoru, kreće od 50.000, koliko ih ima na poimeničnom nepotpunom popisu, pa do brojke od 700.000 do čak 1,2 milijuna žrtava, koju je povjesničar Vladimir Dedijer iznio u knjizi 'Novi prilozi'.

Budući da točan broj žrtava logora u Jasenovcu nikada nije službeno verificiran, ti se podaci, koji se temelje na različitim procjenama i pretpostavkama, nažalost nerijetko koriste u dnevno-političke svrhe.

Premijer Republike Srpske Milorad Dodik nedavno je u Spomen području Donja Gradinana, na obilježavanju 65 godina od proboja logoraša u Jasenovcu, izjavio da je u tom logoru ubijeno 700 tisuća ljudi, što je čak 10 puta veća brojka od one koju je u knjizi 'Bespuća povijesne zbiljnosti' naveo pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman

Osim Židova, Srba i Roma, u ozloglašenom koncentracijskom logoru Jasenovac stradao je i velik broj Hrvata antifašista, komunista i protivnika tadašnjeg ustaškog režima te pripadnika Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske, kao i brojni članovi njihovih obitelji, kojima će se sutra odati počast.