Hrvatska SUSJEDI EURODOMA U OSIJEKU

'Razmišljamo o totalnoj odšteti za naše stanove'

Mirenja Eurodoma i vlasnika oštećenih stanova zbog gradnje nebodera u Osijeku su propala, a nakon jednogodišnjeg sudskog spora oštećeni najavljuju proširenje tužbe. Studentski centar kao najteže pogođen kopanjem 15-metarske građevinske jame nagodio se s tvrtkom, članicom koncerna Agram

Strah zbog pucanja i micanja zidova zgrade koji je Vladimir Prutki zajedno sa svojim susjedima u pedesetak stanova u zgradama u osječkoj Istarskoj ulici osjetio 2006. godine i danas mu se vidi u očima. 'Pucanja su prestala, oštećenja gledamo već četvrtu godinu, ali hvata me panika kada gledam TV vijesti o potresima u svijetu', priča Prutki, okružen popucalim zidovima u svom dvosobnom stanu u zgradi prekoputa nebodera Eurodoma. Sjeća se potresa u Osijeku 1964. godine: 'Mislim da takav potres ne bismo preživjeli u ovom stanu.'

Najviše zbog straha, on sada razmišlja o proširenju tužbe za odštetu koju je podigao sa susjedom Brankom Greganić protiv Eurodoma kao što je to učinilo i drugih pedesetak vlasnika stanova. 'Razmišljam da idemo na proširenje tužbe i tražimo totalnu odštetu. Da nam moraju platiti vrijednosti cijelog stana. Tražili smo 300 eura po kvadratu, to je ukupno 138 tisuća kuna, a ovaj stan niti možemo prodati niti se može popraviti', zabrinuto govori taj Osječanin, koji je prije afere sanjao o prodaji svoja 64 gradska kvadrata i kupnji imanja na selu.

Čim su se početkom 2006. godine zgrade počele tresti vlasnici su prstom uprli na gradilište Eurodoma, poslovno-društvenog kompleksa istoimene tvrtke u sklopu koncerna Agram. Kasnija studija Geotehničkog fakulteta u Varaždinu Sveučilišta u Zagrebu bez sumnje je utvrdila da je uzrok pucanja zidova kopanje 15-metarske jame dvadesetak metara od oštećenih zgrada. Dr. sc. Božo Soldo i mr. sc. Ivan Muhovec, autori studije koju je naručilo osječko Državno odvjetništvo, zaključili su da se štedjelo sa zaštitnim barijerama, zbog čega je došlo do micanja tla.

Zajedno s nastankom praznine zbog izvlačenja vode to je imalo utjecaj na statiku trokatnih zgrada prekoputa. 'Ulični zid naše zgrade nagnuo se za sedam centimetara, a dvorišni za četiri centimetra. Mi smo između, kao u nekom rastegnutom objektu', tumači Prutki, koji je prikupio opsežnu dokumentaciju o slučaju. Stradala je i zgrada Studentskog centra, na jednom mjestu pukla je popola, popucao je krov, pločice, kroz pod jednog kata moglo se gledati kat ispod.

Od tada mirenja su propala, a sudski spor traje točno godinu dana. Eurodomov odvjetnik dao im je samo ponudu da se obave popravni radovi u stanovima, ali ne i na zajedničkim dijelovima zgrade. A statika cijelih zgrada je poremećena. Popucali su noseći zidovi, i to horizontalno. No da bi to na sudu dokazali, potrebna je nova ekspertiza.

'Naručit ćemo studiju Građevinskog fakulteta o statici zgrade, ali to je skupo', kaže Prutki, dodajući da se uzda u Grad Osijek, koji je suinvestitor gradnje Eurodoma, da će im pomoći financiranjem nove studije. Gradonačelnik Krešimir Bubalo prije dva tjedna posjetio je Istarsku, ali o tome nisu razgovarali.

Za razliku od privatnih stanova, vodstvo najteže oštećenog Studentskog centra zadovoljno je odnosom s građevinskim susjedom. 'Mi smo svoje s Eurodomom riješili pregovorima. Mislim da neće biti nikakve novčane odštete nego će ju odraditi građevinskim radovima i uređenjem okoliša Studentskog centra', rekao nam je zamjenik direktora STUC-a Vinko Krolo.

Agram je Eurodom osnovao 2002. godine kako bi izgradio jedan od najvećih poslovnih centara u Osijeku. U kompleksu se treba smjestiti 80 trgovačkih i 16 ugostiteljskih sadržaja, kino sa 330 mjesta i garaža sa 900 parkirališnih mjesta. Središnji dio kompleksa čine dva nebodera s po 12 katova. Štetu koju bi vlasnicima iz Istarske ta tvrtka trebala isplatiti, Geotehnički fakultet procijenio je na jedan posto vrijednosti cijele investicije, što je oko devet milijuna kuna.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još