Hrvatska CIJENA STUDIRANJA

Senat odlučio: Školarine neće rasti

Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je odluku o kvotama i studentskim participacijama za iduću akademsku godinu, u odnosu na prošlu godinu je za oko 170 manje upisnih mjesta, dok će školarine ostati iste, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare

Osigurano je 8996 slobodnih mjesta za upis u prvu godinu, od čega 930 mjesta za izvanredne studente. Oko 3200 studenata studirat će na teret Ministarstva, njih oko 2900 participirat će po linearnom modelu plaćanja, a 2250 studenata plaćat će maksimalni iznos participacija, koji se u idućoj akademskoj godini neće povećavati - ostat će između dvije tisuće i 9,5 tisuća kuna.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš je izvijestio da kvote i participacije još nisu određene za Ekonomski, Filozofski i PMF jer su studenti uložili veto na odluke fakultetskih vijeća. Radi toga će Sveučilište 30. ožujka imati izvanrednu sjednicu, a do tada bi fakulteti, nakon konzultacija sa studentima, trebali dovršiti svoje prijedloge, najavio je Bjeliš.

Na Ekonomskom fakultetu studenti upozoravaju na nedostatne kvote na nekim diplomskim programima, na PMF-u su nezadovoljni što je povećan broj studenata koji bi participirali na prvoj godini, dok studenti Filozofskog fakulteta očekuju odgovore na prošlogodišnje najave o mogućem oslobađanju prve godine od participacije.

Fakulteti imaju rok od osam do 15 dana za sazivanje vijeća i u drugom navratu veto se ne može dati, a ako studenti na Senatu ulože veto zakazat će se još jedna sjednica Senata. Bjeliš očekuje da će dekani ta tri fakulteta narednih dana imati aktivno razdoblje sa svojim studentima, no ne boji se da bi mogao biti ugrožen početak nove akademske godine.

Upitan o nacrtu zakona o sveučilištima, Bjeliš je rekao da bi zakonodavstvo trebalo donositi cjelovita, a ne parcijalna rješenja. Upozorio je da je pitanje hoće li, s obzirom na sadašnju nezahvalnu situaciju na području istraživačkog sektora i elementarnih djelatnosti, Sveučilište izdržati međunarodnu konkurentnost.

Rekao je da se sadašnjom verzijom zakona predviđa uvođenje Sveučilišnog vijeća koje bi imalo veće ovlasti od sadašnjeg Sveučilišnog savjeta, što otvara nova pitanja. Pozitivnim je ocijenjeno što bi se time dogovarali trogodišnji, fiksni i zajamčeni sporazumi u sustavu financiranja, a zamjerka je što bi u tom tijelu bili aktualni političari ili dužnosnici, a ne vrhunski stručnjaci kako je to na europskim sveučilištima.

Studentski izbori, najavljeno je, trebali bi se održati u drugoj polovici travnja, nakon što studenti dovrše pravilnik o provedbi izbora.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još