Hrvatska BURNO U HDZ-U

Otvoreni sukob Milinovića i Hebranga

'U bolničkom sustavu imamo prostora za racionalizaciju, i na tome ću inzistirati, a povećanje participacije u zdravstvenim uslugama ne dolazi u obzir!', odgovara ministar zdravstva Darko Milinović na najavu stranačkog kolege Andrije Hebranga da će se boriti protiv ukidanja ijedne bolnice u Hrvatskoj, te da bi umjesto toga trebalo povećati participiranje građana u financiranju zdravstva, piše Novi list

Predsjednik saborskog Odbora za zdravstvo usprotivio se namjeri ministra Milinovića da u bolničkom sustavu provede kategorizaciju u kojoj bi, po Milinovićevim riječima, mogli 'otpasti' neki odjeli, pa čak i bolnice.

'Očito je da su neki prespavali reformu, ili je ne razumiju', odgovara Milinović Hebrangu. 'Svakome tko prati zdravstveni sustav vrlo je jasna politika Vlade da nema gašenja bolnica, pa ukoliko je prof. Hebrang izjavio da će se protiviti gašenju bolnica, neka bude bez brige', rekao je Milinović za Novi list, no dodaje kako 'prostora za racionalizaciju u bolničkom sustavu ima, kao i u ostatku zdravstvenog sustava'.

Spajaju se četiri zagrebačke bolnice

Banskim se dvorima ovih dana ubrzano radi na planu smanjenja troškova u zdravstvu, piše Jutarnji list. Spojit će se bolnica na Rebru i Klinika za plućne bolesti Jordanovac te Sveučilišna klinika za dijabetes ‘Vuk Vrhovac’ i Klinička bolnica

Bolnički krevet u Hrvatskoj košta četrdesetak tisuća kuna mjesečno, odnosno 1400 kuna na dan. Bolnice, njih 66, godišnje troše deset milijardi kuna proračunskog novca. Skupo? Sigurno! Možda bi moglo biti jeftinije kad bi se ukinule neke neracionalne bolnice ili, što je puno vjerojatnije, neki odjeli.

U taj tvrdi orah nitko se zasad nije usudio zagristi, bojeći se da bi mogao polomiti zube. No, kako doznajemo, u Banskim dvorima priprema se plan smanjenja troškova u zdravstvu: prvi korak bit će objedinjavanje nekih bolnica, a potom bi se trebalo krenuti i u ukidanje.

- Najveći problem s bolnicama je u Zagrebu. Neće se ići na potpuno ukidanje, ali napravit će se racionalizacija. Objedinit ćemo tri ili četiri bolnice - ekskluzivno doznajemo iz izvora bliskih Ministarstvu zdravstva.

Prema informacijama Jutarnjeg lista, spojit će se bolnica na Rebru i Klinika za plućne bolesti Jordanovac , te Sveučilišna klinika za dijabetes 'Vuk Vrhovac' i KB Merkur.

Uvodi se jedinstvena bolnička javna nabava

Na taj će se način, kaže naš izvor, ostvariti značajne uštede jer bi u tom slučaju Rebro i Jordanovac umjesto dva ravnatelja i dvije uprave, kao do sada, imali jednog ravnatelja i jednu upravu, a nove operacijske dvorane KBC-a Zagreb bile bi bolje iskorištene.

- Drugi korak novog Vladina plana je uvođenje jedinstvene bolničke javne nabave na kojoj bi se također uštedjela značajna sredstva - doznajemo. Osim racionalizacije, radit će se i na povećanju učinkovitosti bolnica jer je upravo to najveći problem, što je pokazalo i izvješće Svjetske banke. O neracionalnosti neumoljivo govore i podaci da se u bolnici u Kninu godišnje bolnički liječe 1173 bolesnika, a u onoj u Gospiću 3899.

Veća gužva ne bilježi se ni u Pakracu, gdje se liječi samo 5361 pacijent ili u Našicama sa 6424 bolesnika od 768.400 koliko ih se u jednoj godini bolnički liječi u hrvatskim bolnicama. Slično je i s izvanbolničkim rodilištima. U jednom od njih u Supetru lani je rođeno samo dvoje djece, u Makarskoj 130, u Sinju 330, a u Imotskom 220. Ne samo da je to mali broj djece nego su i uvjeti u tim rodilištima uglavnom ispod standarda. Istodobno se u KBC-u Zagreb bolnički liječi više od sedamdesetak tisuća pacijenata. Jesu li to jedini razlozi za ukidanje nekih bolnica?

Ministarstvo zdravstva, kažu naši izvori, najavljuje da bi svjetlo dana uskoro mogao ugledati prijedlog o racionalizaciji bolnica i nerentabilnih odjela, što bi možda ipak moglo značiti i ukidanje nekih odjela. Istodobno, poznavatelji prilika u zdravstvu uvjeravaju nas da od toga u dogledno vrijeme neći biti ništa ne samo zato što je izborna godina na pragu, nego i zato što će lokalna samouprava učiniti sve da 'spasi' svoju bolnicu.

Zatvaraju se bolnice u Gospiću i Dubrovniku?

Osim toga, Agencija za kvalitetu još nije dobila okvire koji bi trebali poslužiti za kategorizaciju bolnica i odjela u Hrvatskoj, što sigurno nije mali posao.

O mogućem zatvaranju Vlada će razgovarati i s lokalnom samoupravom: ako oni žele, unatoč nerentabilnosti, ipak zadržati, primjerice, rodilište, nema prepreka da to učine ako će to i platiti iz svoje blagajne.

Osim toga, treba imati na umu da broj kreveta i pacijenata koji se liječe u nekoj bolnici ne mogu biti jedini kriteriji za opstanak jer bi u tom slučaju prva na meti bila bolnica u Gospiću ili Dubrovniku. Veliku ulogu igra i zemljopis jer ponekad 50 ili 100 kilometara udaljenosti bolnice od mjesta stanovanja znači nekoliko sati vožnje ili potpunu nemogućnost dolaska do liječnika kad zapuše bura ili zamete snijeg.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još