Hrvatska SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA

Ozljede i zagađen zrak ubijaju djecu

Izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije na Ministarskoj konferenciji u Parmi naglašava da Hrvatska treba usmjeriti više pozornosti na prevenciju požara i trovanja kao uzroka ozljeda djece te smanjenje njihove izloženosti alkoholu i vožnji u pijanom stanju

Do 2020. godine svako dijete u europskim i srednjoazijskim zemljama, od Portugala do Tadžikistana, moralo bi imati siguran pristup kvalitetnoj vodi i higijeni, mogućnost za rekreaciju, zdravu prehranu, čist zrak i okoliš bez otrovnih kemikalija. To je glavno obećanje iz Deklaracije o okolišu i zdravlju koju su u petak na konferenciji europskog odjela Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) prihvatili predstavnici 53 zemlje članice te organizacije.

Direktorica europskog ureda SZO-a Zsuzsana Jakab nakon potpisivanja rekla je da će toj UN-ovoj agenciji sada prioritet biti utvrđivanje uzroka nejednakosti u zdravstvenoj skrbi djece. 'Očite su velike razlike u osiguranju zdravlja i zdravog okoliša između zemalja na zapadu i istoku Europe. Želimo utvrditi konkretne socioekonomske uzroke toga', rekla je Jakab. U završnom danu konferencije sudjelovao je povjerenik Europske komisije za zdravlje John Dalli. On je nekoliko puta istakao da EU daje punu potporu tim nastojanjima, ali nije precizirao koje će nove direktive EU slijediti provedbu Parmske deklaracije.

Kruno Kartus/tportal.hr
Hrvatska delegacija u Parmi
Ozljede - najčešći uzrok smrti djece

Na konferenciji u Parmi od 10. do 12. ožujka istaknuto je da trećinu svih bolesti djece i mladih do 19 godina u Europi uzrokuje zagađen i štetan okoliš. Djeca najviše stradavaju od ozljeda, zagađenog zraka, upotrebe krutog goriva kod kuće, trovanja kemikalijama, loše opskrbe vodom i loše higijene. Od toga umire 100 tisuća djece godišnje, a oko šest milijuna djece dobiva neku vrstu invalidnosti. Ozljede su vodeći uzrok smrti jer od njih umire 23 posto djece.

Zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak kaže da ozljede uzrokuju najviše dječjih smrti i u Hrvatskoj, gdje je na taj način u 2008. godini smrtno stradao 121 maloljetnik. Ta brojka čini 29,5 posto udjela u ukupnoj smrtnosti djece i mladih do 19 godina. Izuzme li se prva godina života zbog svojih specifičnosti, od ozljeda umire čak 56,3 posto djece i mladih od jedne do 19 godina. Smrtnost naviše uzrokuju tri vrste ozljeda – prometne nesreće, samoubojstva i utapanje. Za svaki od uzroka ozljeđivanja Vlada je izradila nacionalne programe i mjere zaštite djece koji se temelje na prevenciji.

Zaštita djece od vožnje u pijanom stanju


Svjetska zdravstvena organizacija u Parmi je ocijenila da se u Hrvatskoj provodi 86 posto učinkovitih mjera prevencije ozljeđivanja djece. U izvještaju za Hrvatsku naglašava se da još pozornosti treba usmjeriti na prevenciju požara i trovanja kao uzroka ozljeda te smanjenje izloženosti djece alkoholu, a osobito prevenciji vožnje u pijanom stanju.

Državni tajnik Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Ante Zvonimir Golem kaže da Hrvatska nema posebnu politiku zaštite zdravlja djece, ali da se posebne mjere za djecu ugrađuju u sve strategije. 'Neke od tih mjera su zabrana prodaje pića i cigareta maloljetnicima i stroga kontrola alkohola u prometu.' Najavio je da Ministarstvo zdravstva ovog ljeta kreće s projektom prevencije melanoma kod djece. 'Očekujemo porast problema u vezi s izlaganjem djece štetnom sunčevom zračenju. Od ljeta počinje istraživanje pojave melanoma i promjena na koži djece jer želimo biti sigurni koliko je zaista opasno izlaganje suncu u Hrvatskoj i u kojoj dobi dana.' Uz to, ljeti će se provoditi program zaštite ljudi od toplinskih udara kojih će, izgleda, biti sve više u hrvatskim gradovima. Program znači bolju pripremljenost hrvatskog zdravstva za liječenje rizičnih skupina poput srčanih i pretilih bolesnika.

Pretilost djece u Europi

U cijeloj Europi danas živi 15 milijuna pretile djece. Voditeljica ureda SZO-a u Hrvatskoj Antoinette Kaić Rak kaže da pretilost više nije privatni nego javni problem. 'Jedna trećina naših kućanstava još uvijek priprema hranu na masti, a uočavamo i trend povećanja količine mesa u prehrani u priobalju gdje se tradicionalno jede morska hrana.'

Za razliku od ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom kojima država savjetuje uravnoteženje prehrane i tjelesnih aktivnosti, patološki pretilim osobama nudi medicinsku pomoć. Zdravstveno osiguranje zato osigurava operacije poput smanjenja želuca ili endokrinološke pretrage. 'Uzrok porasta broja pretilih i ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom nije samo loša prehrana. Naš način života sve se više mijenja iz pokretnog u sjedilački. Zato uvijek savjetujemo, uz poboljšanje prehrane, i pravilnu tjelesnu aktivnost', upozorila je Kaić Rak.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još