Hrvatska NERAVNOPRAVAN POLOŽAJ

Hrvatski suci traže mirovine poput saborskih

Udruga hrvatskih sudaca smatra da se sudačke mirovine ne bi smjele određivati prema općim standardima, nego prema kriterijima koji se primjenjuju na saborske zastupnike i članove Vlade. Stoga od Ministarstva pravosuđa traže ravnopravan položaj s pripadnicima drugih dviju grana vlasti

'Osječka rezolucija' predsjednici Vlade Jadranki Kosor:

'Zbor Udruge hrvatskih sudaca ustraje u nastojanju da se položaj sudaca kao dužnosnika jedne od tri ravnopravne grane vlasti izjednači s položajem nositelja druge dvije grane, što podrazumijeva i uključuje mirovine sudaca.

 Požurujemo da se provedu u tom smislu već usvojeni stavovi u Strategiji reforme pravosuđa. Međunarodni standardi nalažu da materijalni položaj sudaca mora korespondirati s odgovornošću, dužnostima i značajem koji suci imaju u modernom društvo temeljenom na vladavini prava.'

Jednoglasan je to stav članova Zbora UHS-a održanog danas u osječkom Hotelu Osijek, gdje su i sve ostale odluke donesene bez glasa protivljenja. Predstavnici 1.153 člana UHS-a koje skrbi o interesima otprilike 1.800 hrvatskih sudaca i umirovljenih kolega, svjesni su toga da bi povećanje mirovina bio dodatan udar na državni proračun te da je javnost posebno osjetljiva na njihove zahtjeve, ali 'ako takav zaključak' umotamo i upakiramo te proslijedimo nadležnima', nadamo se da će to razumjeti i dati javnu poruku. To već ponavljamo kao papige, jer moramo misliti na svoju budućnost, zamjerili su hrvatski suci Vladi što ne reagira na njihove više puta upućene zahtjeve.

Suci nisu 'fantasti'

'U velikom broju europskih zemalja mirovine su uređene posebnim zakonom. U Austriji je to 85 posto, a u Češkoj 40 posto posljednje plaće koju je sudac primio. Pred suce u mirovini stavljaju se visoki zahtjevi u vezi očuvanja ugleda sudbene vlasti. Sudac se ne smije baviti određenim poslovima i aktivnostima, ne smije koristiti spoznaje stečene za vrijeme obavljanja sudačke dužnosti u korist nekih drugih interesa i slično, pa se takve mirovine smatraju i svojevrsnom naknadom za to. U Strategiji reforme pravosuđa stoji da bi mirovine sudaca trebale biti regulirane posebnim zakonom i biti vezane uz posljednju plaću, pa takvo uređenje može dovesti do pozitivnih učinaka na sudstvo u cjelini, jer će dovesti do ustaljivanja sudačke dužnosti, odlazak sudaca na druge poslove bit će dovedena na najmanju mjeru, a osigurat će se i brža obnova upražnjenih sudačkih mjesta.

Mi, međutim, nismo fantasti da ne uvažavamo tešku financijsku situaciju u zemlji, ali želimo da Vlada to pitanje regulira zakonom i ako treba, odgodi njegovu primjenu do nekih boljih vremena', pojasnio nam je nakon sjednice Đuro Sessa, predsjednik UHS-a, koji je na tu funkciju izabran prošle godine u Poreču.

Sessa nam je kao temeljne probleme hrvatskog pravosuđa naveo neravnomjerno opterećenje sudova, pa neki rade u gotovo laboratorijskim uvjetima, a oni u regionalnim i državnom središtu jednostavno su preopterećeni. Neprimjereni su i radni uvjeti, a nema dovoljno sredstava za obrazovanje sudaca, proučavanje međunarodne sudske prakse i učenja stranih jezika, čak ni za dobivanje Narodnih novina i korištenje modernih tehnologija.

No broj neriješenih predmeta pao je na razinu iz 1991. s milijun i pol na 400.000. Budući da su polovinom devedesetih i Prekršajni sudovi postali dio sudbene vlasti, na njima je još dodatnih 400.000 neriješenih predmeta.
'Sudovi su opterećeni društveno minornim predmetima, jer smo, želeći izgraditi suvremeni sustav zaštite ljudskih prava, došli do toga da svaku povredu nečijeg prava štitimo na razini na kojoj se bavimo krucijalnim predmetima, što otežava i usporava njihovo rješavanje. Mi nismo dovoljno bogati da svakome za zadnju komunalnu naknadu omogućujemo trostupanjsko sudovanje i trebali bismo, poput nekih zemalja, razinu pravne zaštite uskladiti s društvenom važnošću predmeta', rekao nam je Sessa.

Obrana od uplitanja sa strane

Marin Mrčela, sudac Vrhovnog suda RH, izabran je za zamjenika predsjednika UHS-a na još četiri godine. 'Samostalnost i neovisnost moramo braniti od uplitanja i napada sa strane, a nepristranost ovisi o nama samima i nitko nam je drugi ne može dati. No sve dojmove o 'nepristranosti' koji mogu štetiti našem ugledu i dostojanstvu, moramo prepoznati i ukazati na one koji stvaraju lošu percepciju u javnosti', rekao je Mrčela.

Izabrano je i pet članova Nadzornog odbora UHS-a koji će naknadno izabrati predsjednika te Dražen Tripalo kao peti član Etičkog vijeća, nastalog nakon ukidanja Stegovnog suda zbog neučinkovitosti. Naime, čim bi se protiv nekog suca pokrenuo stegovni postupak, on bi napustio Udrugu, pa se to tijelo nikad nije sastalo.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još