Makarska vodi bitku za rodilište. Makarska rivijera i svi gradovi u okolici, Imotski, Vrgorac, Brač, Hvar uskoro bi mogli ostati bez rodilišta i sve rodilje iz cijele ove regije morat će u Split
Ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije dr. Milan Propadalo iznio je podatak da godišnje treba imati 400 poroda da bi rodilište bilo financijski isplativo, a makarsko rodilište je lani imalo samo 120 poroda i proizvelo je gubitak od 1,1 milijun kuna, te bi zbog financijske neodrživosti uskoro treba biti ugašeno.
Tim potezom prostor od srednje dalmatinskih otoka Brača i Hvara do Zagore i granice s BIH ostaje bez ijedne rađaonice.
Forum žena makarskog SDP-a organizirao je okrugli stol na temu rodilišta na kojem su prisustvovali dr. Damir Mendeš, voditelj ispostave makarskog Doma zdravlja, ujedno potpredsjednik HDZ-a i predsjednik Gradskog vijeća, zatim dr. Josip Laznibat, predsjednik Udruge za zaštitu Doma zdravlja, dr. Ivo Visković, ginekolog u rodilištu, ginekologinja s privatnom praksom dr. Marija Letica i pedijatrice dr. Snežana Andrijašević i dr. Ankica Prnić i svi su složni da Makarskoj treba rodilište.
Stoga je postignut dogovor da se što prije održi žurni sastanak s ministrom Milinovićem kako bi ga se uvjerilo da pričeka sa zatvaranjem rodilišta i da se pokuša naći rješenje za makarsko rodilište i makarski Dom zdravlja, koji je podignut 1978. godine, i to od samodoprinosa stanovnika Makarskog primorja.
Iako dr. Laznibat optužuje lokalnu vlast, ponajviše gradonačelnika Bebeka i dr.Mendeša da zbog drugih interesa ne žele rodilište i kvalitetnu bolnicu u Makarskoj, lokalna politika, vladajući HDZ i oporbeni SDP odlučili su zajedničkim snagama boriti se za 'makarsku stvar' na višim instancama i jedni i drugi će svojim linijama pokušati zadržati rodilište, iako je jasno da samo 120 poroda proizvodi gubitke jer svaki porod se plaća 4.500 kuna, što ukupno nije dovoljno ni za plaće.
Prema pisanju Slobodne Dalmacije, ista sudbina čeka i ostala rodilišta u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i Sinj i Supetar također ostaju bez rodilišta jer je samo Split isplativ gdje se godišnje u KBC-u rodi oko 4.500 beba. Poslije splitskog rodilišta, najveći broj poroda ima sinjsko rodilište, 215, ali ni taj broj nije dostatan za plaće primalje i liječnika ginekologa, a povrh toga, rodilišta imaju i visoke režije i samo gomilaju gubitke.
Otočka slika nataliteta još je tužnija u odnosu na Zagoru, što pokazuje podatak da se u Supetru lani nije rodili nijedno dijete. Sinjsko rodilište je napravilo gubitak od 800.000 kuna, a Supetarsko 400.000 i s takvim minusima županijski Dom zdravlja ne može izići na kraj i zatvaranje svih rodilišta oko Splita je neminovnost.
Kako sada stvari stoje, svi Dalmatinci, ma gdje živjeli, imat će isto mjesto rođenja - Split.
