Hrvatska ZAGREB - URBANO DEFORMIRANI GRAD

'Gori od rušenja na Cvjetnom je vašar na Jelačić placu'

'Gore od onoga što se trenutno događa na Cvjetnom trgu je ono što traje već duže vremena na Jelačić placu, a to je da se on svake subote pretvara u seoski vašar', kazao je Žarko Puhovski na interdisciplinarnoj raspravi pod nazivom 'Bunt s razlogom – anatomija razvojne krize', koja se održala u multimedijalnoj knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu

U debati kojoj je prisustvovala intelektualna krema sveučilišne zajednice na navedenu temu, kojoj je povod bilo sve ono što se posljednjih mjeseci događa oko projekta Cvjetni prolaz , moglo se između ostalog i čuti da je to zapravo 'fenomen urbane deformacije koji je nastao kao tekovina globalizacije i koju je već prošao dobar dio zapadnoeuropskih metropola'.
Matej Grgić/tportal.hr
Zvonko Maković
'Francuski Marseille sredinom 90-ih građen je bez ikakvog plana, a u Londonu je gradonačelnik bio na čelu svih skupština trgovačkih društava i mogao je samostalno donositi odluke o svemu', kazao je Damir Grubiša, što je izazvalo opći smijeh okupljenih.

Snješka Knežević u svom izlaganju podsjetila je da je Zagreb, iako je bio na europskim marginama u doba modernizacije, uvijek pratio relevantna zbivanja, što potvrđuju i prva dva GUP-a s kraja 19. stoljeća te brojne oduke koje su donesene sredinom 20. stoljeća. 'Danas sve postaje sirovina, javne institucije su servis investitora', istaknula je Knežević.

Da izgradnja Cvjetnog prolaza i garažna rampa u Varšavskoj nisu javni interes, kako to voli reći gradska vlast, podsjetio je Nenad Starc s Ekonomskog instituta.

'Na Cvjetnom trgu nema govora o javnom interesu. Mi uopće ni ne znamo što bi tamo trebalo biti javni interes. Vlast stalno priča o javno-privatnom partnerstvu na tom projektu, ali samo zato što dobro zvuči, a njega naprosto nema', iznio je svoje viđenje Starc.

Da garaža u središtu Zagreba nije javni interes, složio se Ognjen Čaldarović koji garaže ne vidi kao rješenje gradskog prometa, već kao sredstvo zarade Zagreb parkinga.

'Garaže odjednom postaju javni interes jer je odluku o tome donio investitor umjesto građana. Gradnja garaže u najužoj pješačkoj zoni Zagreb će degradirati za jedan duži period', ustvrdio je.

Predavač na milanskom arhitektonskom fakultetu Ivo Čović podsjetio je na dva dijametralno suprotna primjera dvaju velikih europskih gradova. Tako su, kaže on, nezadovoljni građani u Milanu trenutno blokirali sedam iskopa za garaže, a s druge strane Kopenhagen si je zacrtao da do 2020. godine postane europska eko metropola i zbog toga svake godine u centru grada smanjuje promet i broj parkirnih mjesta za dva do pet posto.

Zagrebački trgovi nestaju

'Zagrebački trgovi ne postoje, ako i postoje, onda lagano nestaju. Trg Stjepana Radića zapravo nije trg, on je parkiralište, ista stvar je na Langovu trgu. Trg Francuske revolucije ili ono što je od njega ostalo, uopće se ne može nazvati trgom, Kvatrić je dobio DNA spomenik. Trgovi tako polako odumiru. Pješake smo stjerali pod zemlju, a aute parkiramo iznad', zaključio je Žarko Puhovski.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još