Amandmanima se traži da se termin 'zločin iz mržnje' uvede kao kvalifikatorni element u Kazneni zakon te da se za 23 djela propišu strože kazne u odnosu na dosadašnje, koje bi se kretale od jedne do deset godina zatvora kod najtežih oblika takvih zločina, kazala je na današnjem okruglom stolu odvjetnica Sanja Bezbradica.

Udruge predlažu i novu zakonsku formulaciju odredbe o rasnoj i drugoj diskriminaciji jer važećim terminom 'govor mržnje' nije u cijelosti obuhvaćen u skladu s preporukama Vijeća Europe. Ujedno traže strože postupanje prema onima koji govor mržnje promiču putem računalnih sistema.

U prijedlog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira udruge pak predlažu uvrštavanje odredbe o poticanju nesnošljivosti, kao prekršaju koji bi bio kažnjiv novčanim kaznama ili kaznama zatvora do 60 dana.

Predstavnice nevladinih udruga podsjetile su na brojne zločine počinjene iz mržnje i zbog govora mržnje koji su se dogodili u posljednjih nekoliko godina, odnosno od 2006. godine, kada je Vlada taj termin uvela u kazneno zakonodavstvo.

Koordinatorica udruge Kontra Sanja Juras podsjetila je tako da država, unatoč traženju zabrane, nije prošle godine zabranila antigay skup na glavnom zagrebačkom trgu iako se s njega pozivalo na nasilje i javni linč.

Ramiza Memedi iz udruge Bolja budućnost kazala je da je u 2009. zabilježeno 70-ak slučajeva u kojima su zbog govora mržnje bili žrtve Romi, a najočitiji je primjer bio natpis na šalteru zagrebačkog autobusnog kolodvora s porukom 'Ne dirajte Rome, zaraženi su', zbog čega je službenica dobila samo opomenu pred otkaz.

Mira Ličina iz SDF-a rekla je da ta udruga ima zabilježenih oko 112 tisuća slučajeva nasilja prema Srbima koji su se u posljednjih pet godina dogodili zbog govora mržnje. Istaknula je nedavni slučaj fizičkog nasilja prema povratniku u Petrinji koji je umro nakon što je premlaćen, ali i podsjetila na slučaj kada predsjednik Vlade, unatoč skandiranju na nogometnoj utakmici 'Ubi, ubi Srbina' nije smatrao da treba napustiti stadion.

Saborski zastupnik Šime Lučin ocijenio je da je u posljednjih 10-ak godina učinjen pomak u zaštiti od govora mržnje, ali se, smatra on, u suštini nije ništa promijenilo jer je i dalje prevelik raskorak između normativnog dijela i onoga što se stvarno događa.