Hrvatska SABORSKA RADNA SKUPINA ZA USTAV

Bez dogovora o ustavnim promjenama

Rasprava o ustavnim promjenama našla se, čini se, u pat poziciji. Nakon prošlotjednih propalih pregovora u Vladi, suglasja nije bilo ni u Radnoj skupini za ustavne promjene u Saboru

'Postignut je vrlo visok stupanj suglasnosti da nema suglasnosti. U radnoj skupini nije postignuto suglasje, a fonogram današnje sjednice poslat će se predlagateljima, odnosno Vladi i skupini zastupnika SDP-a, HNS-a i IDS-a na daljnje razmatranje', pročitao je Vladimir Šeks zaključak današnje sjednice Radne skupine za ustavne promjene.

Iako je sjednica saborske Radne skupine trajala tri sata, i dalje nema dogovora o četiri sporne točke - glasovanju dijaspore, obaveznom školovanju, dopunskom pravu glasa za manjine te većini potrebnoj za referendum o ulasku u Europsku uniju.

'Došli smo u situaciju da se bavimo tehničkim pitanjima. Treba otvoreno reći da idemo principom: malo Vlada, pa Sabor, pa Vlada, pa Sabor. Pristupamo po principu tko će koga, a ne što bi nam trebalo', poručio je na početku sjednice SDP-ovac Josip Leko.

'Vrtimo se kao mačci oko vruće kaše, ali onda nemojmo optuživati druge mačke nego priznajmo da se radi o vrućoj kaši i da nas je strah da se ne opečemo. Nema tu nedužnih niti će ih biti', pokušao je SDSS-ov Milorad Pupovac opisati rasprave oko ustavnih promjene koje, čini se, u najosjetljivijim pitanjima ne daju rezultata.

Vruća kaša je ovaj put ponovno bila glasovanje dijaspore. Šef Radne skupine Šeks pojasnio je da je oporba predlagala da se biračko pravo državljana koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj može ostvariti samo na hrvatskom teritoriju, što uključuje diplomatska i konzularna predstavništva. Vladajući su to odbili, pa je oporba na sastancima u Vladi predložila da se to sve riješi međunarodnim ugovorima. Ta ideja se danas svidjela i Pupovcu, no Šeks ju je odbio pod obrazloženjem da bi se te ugovore trebalo zaključiti s velikim brojem država. 'Pitanje glasovanja hrvatskih državljana u BiH ili Srbiji ne može se riješiti jednostrano jer su to i državljani drugih država. No isti problem hrvatski izborni sustav nema primjerice u Njemačkoj jer nema tolik broj hrvatskih državljana koji imaju njemačko državljanstvo', pokušao je Leko objasniti zašto se ne bi trebalo baš sa svim državama potpisati međunarodne ugovore.
 
Vladajuća je koalicija tada, nastavio je Šeks, predložila da se uvede dopisno pravo glasa, no na sastanku u Vladi SDP-ov šef Zoran Milanović i HNS-ov gazda Radimir Čačić odmah su odbili raspravu, poručivši 'da moraju otići na jednu stvar'. Umjesto toga oporba je na sastancima u Vladi predložila da se primijeni institut fiksne kvote i, kako je pojasnio Šeks, vladajući su bili spremni na razgovore o fiksnim kvotama. 'Kako mi je prenijela premijerka Jadranka Kosor, Milanović je nakon sastanka s njom nasamo poručio da ne želi ni čuti za fiksne kvote', rekao je Šeks.

'Fiksnu kvotu kojom bi se odredio broj zastupnika iz dijaspore ne odbacujemo kao temu za razgovor, no ne želimo razgovarati samo o njoj', dao je pak sasvim drugačije mišljenje SDP-ov Neven Mimica.

Prema danas iznesenim stavovima HDZ-ovaca, čini se da oni ipak i dalje ostaju pri tezi da se članak 45. Ustava koji propisuje pravo glasa ne bi trebao dirati, već bi se dileme oko glasovanja dijaspore trebale riješiti izbornim zakonima. 'Slažem se da se to može riješiti zakonom, ali pristup treba biti jedanak kao da se radi o izmjenama Ustava. Zakonski bi se trebalo regulirati istodobno s promjenama Ustava', prozborio je Pupovac.

Oporbene članove radne skupine zanimalo je i što su se unutar vladajuće koalicije dogovorili o dopunskom pravu glasa za manjine. 'Vladajuća koalicija je odlučila da će se to pitanje rješavati kroz ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. One manjine koje imaju manje od 1,5 posto stanovništva imat će dopunsko pravo glasa, a ona s više od 1,5 posto, odnosno srpska, imala bi zajamčena tri zastupnika', pojasnio je Šeks.

'Treba voditi računa o cjelovitosti ustavnih rješavanja pitanja. Ovakvim rješenjem udaljavamo se od ideje koju smo predočili u oporbi i dovodimo u neravnotežu pravo glasa manjina i pravo glasa dijaspore. Ovako ispada da manjine dobivaju veće pravo zastupanja u Saboru od dijaspore', rekao je Mimica.

Iako su se danas čuli različiti stavovi o gorućim pitanjima ustavnih promjena, naznaka dogovora nije bilo, a loptica je iz Sabora opet prebačena na Vladu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još