Hrvatska GLOBALNO ZATOPLJENJE

Posljednja tri desetljeća bila su najtoplija

U Hrvatskoj su lanjsko proljeće i ljeto većinom bili ekstremno topli, ali normalno sušni, a promatra li se klima u svijetu, 2009. je bila peta najtoplija godina od početka mjerenja instrumentima 1850., a posljednja tri desetljeća bila su uzastopno najtoplija

Po ocjeni Svjetske meteorološke organizacije (WMO), nastavlja se globalno zatopljenje, a i dalje se smanjuje površina arktičkoga morskog leda, koja je treća najmanja od 1979. i početka satelitskog praćenja.

Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske (DHMZ) naglašava kako je očito, u usporedbi s izvješćem WMO-a, da je i područje u kojem je Hrvatska pod utjecajem kontinuiranog zatopljenja s obzirom na višegodišnji trend klase ekstremno toplo i vrlo toplo. Karakteristično je da je svibanj po toplini mnogo bliže ljetnim mjesecima, a među 10 najtoplijih proljeća šest ih je, npr. u Rijeci, od 2000. do 2009.

Treća najviša temperatura

U Hrvatskoj lani nisu premašene najviša (42,8 stupnjeva u Pločama 1981.) ni najniža temperatura (35,5 stupnjeva ispod ništice u Čakovcu 1929.) iako je temperatura zraka bila ekstremno visoka na 96 posto površine. Oborine su, međutim, bile uglavnom normalne. Srednja godišnja temperatura zraka na meteorološkom opservatoriju Zagreb-Grič za 2009. bila je 13,4 stupnja, i to je treća (zajedno s 2008.) najviša temperatura izmjerena od 1862., a na opservatoriju Split-Marjan 16,9 stupnjeva, što je osma najtoplija godina od 1948.

Zato, navodi DHMZ u izvješću o praćenju i ocjeni klime u 2009., u nas također treba obratiti više pozornosti na izjavu glavnog tajnika UN-a Ban Ki Moona kako je svjetski problem promjene klime jedan od glavnih izazova pa treba provoditi konkretne mjere u istraživanju i motrenju promjena klime.

Globalna kombinirana temperatura zraka iznad površine mora i kopna od siječnja do listopada 2009. bila je 0,44 Celzijeva stupnja iznad prosjeka, koji je od 1961. do 1990. godine bio 14 stupnjeva.

Iznadprosječne temperature izmjerene su u najvećim dijelovima svih kontinenata - veći dijelovi južne Azije i središnje Afrike bili su najtopliji otkako se mjere temperature. Jedino je Sjeverna Amerika bila hladnija od prosjeka.

Lanjska godina opet je bila toplija od prosjeka od 1961. do 1990. godine preko cijele Europe i Bliskog istoka. Kina je imala treću najtopliju godinu od 1951., a za neka područja 2009. je bila najtoplija godina.

Španjolska je imala treće najtoplije ljeto, s toplijim ljetima samo 2003. i 2005., Italija pak jak toplinski val u srpnju, s temperaturama iznad 40 stupnjeva, a ponegdje i iznad 45 stupnjeva.

Tijekom svibnja ekstremni toplinski val pogodio je Indiju, što je prouzročilo 150 smrtnih slučajeva, a toplinski val u lipnju pogodio je i sjevernu Kinu. Obje zemlje patile su od suše, pa je tako Kina pretrpjela najveću sušu u posljednih pet desetljeća.

Krajem srpnja mnogi gradovi diljem Kanade imali su najtoplije dnevne temperature. Vancouver i Victoria imali su nove rekorde s 34,4 i 35 Celzijevih stupnjeva. Aljaska je također imala drugi najtopliji srpanj otkako se mjere temperature, a Australija pak treću najtopliju godinu.

S druge strane, listopad je bio vrlo hladan mjesec duž velikog dijela SAD-a, za cijelo područje treći najhladniji, a vrlo hladan bio je i u Skandinaviji.

Kad je riječ o olujama i oborinama, Španjolska i Francuska bile su zahvaćene zimskom olujom Klausom, najgorom izvantropskom olujom u desetljeću, s vjetrovima sličnim kategoriji tri hurikana. Ontario u Kanadi imao je rekordan broj ozbiljnih tornada u kojima je poginulo 25 osoba. Jake poplave pogodile su južnu Indiju i zapadnu Afriku.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još