Hrvatska MESIĆ ZA DW

'Kosor iznenađena korupcijom jer je iz Vlade'

Nekoliko dana prije no što će napustiti Pantovčak, predsjednik Mesić u razgovoru za Deutsche Welle osvrnuo se na 'suđenje desetljeća', hrvatski novac u stranim bankama, premijerku i prve hrvatske susjede - BiH i Srbiju

Deutsche Welle (DW): Počelo je suđenje za ubojstvo Ive Pukanića i Nike Franjića, imate li ideju otkud bi mogao doći naručitelj ubojstva?

Stjepan Mesić: Teško je dati bilo kakvu ozbiljniju ocjenu dok se to sve skupa ne završi na sudu. Pretpostavljam da je došlo iz onih krugova koji su se našli tangirani pisanjem Ive Pukanića i njegovih novina. On je pisao o organiziranom kriminalu, o velikim pljačkama. Među ljudima koji su spomenuti očito se kriju i oni koji su ugroženi pa su se na taj način pokušali riješiti novinara koji je obavještavao svijet o čemu se radi.

Možete li pretpostaviti dolazi li naručitelj iz Hrvatske ili inozemstva?

Teško. Ivo Pukanić je bio vrlo hrabar i dobar novinar, dobar analitičar i sigurno da je njegovo pisanje bilo utemeljeno. On je bio čovjek koji je poštivao pravila novinarske struke i čovjek koji je uvijek govorio istinu i njegove su se istine mnogi bojali.

Jeste li Vi ikada od strane obavještajne službe bili informirani o tome da je Pukaniću ugrožen život?


Bilo je informacija o tome da je njegov život ugrožen, policija mu je jedno vrijeme dala pratnju i osiguranje. Zašto je pred atentat osiguranje ukinuto ja to ne znam, jer se poslije iz policijskih krugova tvrdilo da je Ivo Pukanić sam tražio da se osiguranje obustavi. Je li bilo baš tako, to ne znam.

Jeste li možda Pukaniću dali neki savjet ako ste sumnjali da mu je život ugrožen?

Budući da smo Ivo Pukanić i ja bili prijatelji, nakon pokušaja atentata u Ilici, nedaleko od zgrade gdje i ja stanujem, rekao sam mu da mora inzistirati na pronalaženju počinitelja i naručitelja atentata. Nažalost, policija tu nije učinila puno, ali ni novinari nisu pomogli da se tom pokušaju atentata da puna težina, jer su mnogi to gledali s podsmijehom kao da je inscenirano i da to nije bilo ugrožavanje Pukanićeva života. Sad se vidi da je bio ugrožen, a možda su te dvije stvari i povezane - to ne znam.

Atentatori su mjesecima u središtu Zagreba planirali zločin. Jesu li obavještajne službe zakazale?

Koliko su službe zakazale to će pokazati analize nakon suđenja. Činjenica je da se zločini događaju i u najorganiziranijim zemljama, ali ovdje se ipak dogodilo to da su ti ljudi stanovali u Zagrebu, da su se slobodno kretali i pripremali atentat. To svakako govori da su neke službe zakazale, a koje - neka utvrdi sud.

Jeste li tražili izvješće obavještajnih službi o atentatu na Pukanića?

Nisam tražio posebno izvješće, jer svakodnevno primam izvješća obavještajnih službi.

Sjećate li se što ste radili tog dana, kako ste reagirali na vijest o atentatu?

Bio sam na otvaranju jednog prostora za sve međunarodne organizacije koje se nalaze u Zagrebu. Za vrijeme ceremonije otvaranja UN-ova prostora, dobio sam vijest da je izvršen atentat pred zgradom Nacionala. Nisu mi odmah rekli tko je stradao, ali nekoliko minuta kasnije dobio sam informaciju da je stradao Ivo Pukanić i još jedna osoba. Potom su mi rekli da su najvjerojatnije poginuli što se ubrzo i potvrdilo.

Kako ste reagirali u tom trenutku?

Nisam mogao vjerovati, kao što i sada ne mogu shvatiti da je Zagreb ostao bez jednog vrsnog novinara?

Jesu li Vam obavještajne službe ikada dale do znanja da Vam prijeti opasnost?


Više sam puta dobio informaciju da se pojačava osiguranje, jer postoje neke prijetnje koje se provjeravaju. Svaki taj slučaj je ispitan. Kad se vidjelo da je prijetnja neozbiljna ili da je opasnost prestala, osiguranje je postalo standardno.

Je li bilo ozbiljnih prijetnji?

Bilo je ozbiljnih prijetnji, ali pitanje je, jesu li se zaista odvijale pripreme za atentat na mene. Prijetnje se događaju svakom političaru.

S osam milijuna eura u Švicarskoj banci, javnosti ste nedavno stavili još jednu bubu u uho. Možete li otkriti još koju pojedinost o slučaju?

Ne mogu govoriti o pojedinostima, ali je činjenica da je stotinu milijuna eura iscurilo iz Hrvatske. Ovih osam milijuna je sitnica. Ako uđemo u trag, a čini mi se da smo na pravom tragu, onda ćemo lakše doći i do drugih transfera novca koji su otišli na stotine računa u raznim svjetskim bankama.

Traje li istraga ipak predugo?


Istraga traje dugo, ali nažalost nismo imali dovoljnu suradnju s međunarodnim faktorima, s policijama, obavještajnim službama i tužiteljstvima u drugim zemljama, a posebno je izostala suradnja, jer se radilo o bankovnoj tajni i nitko nije htio zagristi u taj vrući kolač. Nadam se da ćemo ipak doći do dijela novca, jer su sada neke države reagirale, poslale su neke informacije koje ipak obećavaju da bi se moglo doći do računa na kojima je novac ispario.

Možete li nam otkriti o kakvim se informacijama radi?

Samo znam što se događa, ali ne znam pojedinosti. Radi se o više zemalja s kojima su naši organi kontaktirali - Cipar, Malta, Grčka, Mađarska, Austrija, Švicarska i sve do Kajmanskih Otoka.

Jeste li poput premijerke Jadranke Kosor iznenađeni razmjerima korupcije?

Jadranka Kosor sigurno je iznenađena, jer je bila u Vladi, a i ja sam iznenađen koji stvari promatram sa strane. Za vrijeme rata imali smo jednu tešku situaciju. U vojsci ste imali Glavni stožer koji je zapovijedao vojskom, a na drugoj ste strani imali jedinice koje su bile pod ministrom obrane koji je tim jedinicama zapovijedao, a da o tome ništa nisu znali oni koji su se nalazili u Glavnom stožeru. Ako se tako moglo za vrijeme rata, očito da se nešto prelilo i u sadašnje odnose. Vlada je na jednoj strani službeno obavljala svoj dio posla, a negdje paralelno je postojao jedan sistem u kojeg nisu ulazili svi članovi Vlade.

Postavlja se pitanje kako najbliža suradnica bivšeg premijera Ive Sandera nije znala za afere koje se u posljednje vrijeme otvaraju. Ima li premijerka Jadranka Kosor pravo na čuđenje?

Ima pravo na čuđenje, jer ako se uspostavi dvojni sustav rješavanja pitanja, onda jedan sustav ima pravo ne znati što se događa u ilegalno uspostavljenom sustavu.

Je li na Ivu Sanadera otvorena sezona lova?

Ne bih rekao da je na Ivu Sanadera otvorena sezona lova. Danas ova država funkcionira kao pravna država, institucije rade svoj posao. Svatko tko je činio kažnjiva djela može očekivati da bude doveden pred lice pravde. Ako premijer Sanader nije sudjelovao u nijednoj nezakonitoj radnji, onda se nema razloga plašiti.

Govori li Vam išta činjenica da je premijer Sanader pribavio diplomatsku putovnicu?

To može biti čista koincidencija, jer nikog ne može spasiti diplomatska putovnica ako je kršio zakon.

Kako vidite budućnost Bosne i Hercegovine, države koja je u velikim nedaćama?


Bosna i Hercegovina je u čitavoj svojoj povijesti bila jedno od najtolerantnijih društava u Europi. Kada je španjolska kraljica Isabela istjerala Židove iz Španjolske, došao je BiH s pravom da kupuje nekretnine. Dakle, to je vrlo tolerantno društvo. Međutim, Milošević je odlučio na ruševinama Jugoslavije graditi Veliku Srbiju i to etnički čistu. Milošević je izgubio ratove, a rat u BiH zaustavljen je Daytonskim sporazumom koji je samo zaustavio rat, ali nije uspostavio mehanizme funkcioniranja države tako da danas imate dva entiteta.

U jednom se guraju Bošnjaci i Hrvati, a u drugom imate režim koji misli da će se međunarodna zajednica umoriti i da će taj umor omogućiti režimu premijera Republike Srpske Milorada Dodika referendum da odcijepi taj entitet i pripoji ga Srbiji. To svijet mora spriječiti, Europa također, jer bi to bila realizacija Miloševićeve politike u kojoj je poginulo preko 100.000 ljudi. BiH mora opstati kao i druge europske zemlje. Novu strukturu moraju dogovoriti predstavnici tri naroda, a ako to ne mogu - to mora učiniti međunarodna zajednica.

Jesu li Republika Srspka i Milorad Dodik svojevrsni tumor koji razara BiH?

To je činjenica i treba odstraniti one koji razaraju BiH. Ako Milorad Dodik kaže da ne priznaje BiH i Sarajevo kao glavni grad i da može referendumom odlučiti o nekom drukčijem statusu Republike Srpske, onda on nema što tražiti u politici.

Je li Zapad čak i vojnom akcijom spreman štititi jedinstvenu BiH?

Ne štiti Zapad samo jedinstvenu BiH. Zapad mora štiti mir u Europi. Ako bi došlo do novog zaoštravanja u vezi opstanka BiH, to bi se opet pretvorilo u rat, a Europi ne treba novi rat. Ako Milorad Dodik prijeti da će odcijepiti dio BiH, ako predsjednik Srbije kaže da podržava Milorada Dodika - istina, on verbalno kaže kako podržava i BiH, ali podržava u svemu i Milorada Dodika - onda je pitanje jesmo li opet pred zaoštravanjem u našem prostoru i zato je važno djelovati. Milorad Dodik mora dobiti poruku da mu se neće dozvoliti promjena granice. Ja nisam rekao da šaljem vojsku.

To je podvala mojih kritičara koji ne razumiju što govorim ili jednostavno podmeću. Rekao sam - ako bi došlo do odcjepljenja Republike Srpske, ja bih presjekao koridor. To je moje mišljenje. Hoće li ga presjeći UN, NATO - ne znam, ali nešto se mora dogoditi da ne dođe do rata. Govorim o preventivi, a ne o ratu.

Je li treći entitet, onaj hrvatski, rješenje za BiH?

Ako jedna trećina Hrvata živi u dijelu koji se nekad nazivao Herceg-Bosna, a najveći dio živi u Tuzlanskom bazenu, u Posavini, u središnjoj Bosni, u Sarajevu, čije pitanje onda rješavamo, jedne trećine Hrvata? Što je onda rješenje za one dvije trećine? To bi jednostavno bilo uništenje hrvatskog korpusa u BiH.

Kako zatopliti odnos sa Srbijom, što biste savjetovali budućem predsjedniku Ivi Josipoviću?

Ivo Josipović može voditi onakvu politiku kakva je jedino moguća, a to je da smo svi ravnopravni u ovom prostoru, da se ne miješamo jedni drugima u unutarnju politiku, a da priznajemo realitete u kojima se danas nalazimo.

Biste li Ivi Josipoviću savjetovali posjet Kosovu?

Ne. Sada treba predsjednik Kosova doći u Hrvatsku, jer sam ja posjetio Kosovo. Ne samo na inauguraciju, nego i u državni posjet. Srbija ne mora priznati Kosovo. Zapadna njemačka nije priznala Istočnu Njemačku i svijet zbog toga nije propao. Ako zbog svojih unutarnjih razloga Srbija ne priznaje Kosovo, mora dozvoliti da mi drugi komuniciramo s Kosovom. Zašto Srbija ne prekine odnose s Amerikom koja je priznala Kosovo? Čemu različiti kriteriji?

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još