Hrvatska LINIĆ O POGODOVANJU HYPO BANCI

'O svemu sam obavještavao Vladu i Sabor'

Nakon što je u tjedniku Nacional objavljeno da se Hypo banka između 2000. i 2003. zahvaljujući tadašnjem šefu Fonda za privatizaciju Slavku Liniću domogla vrijednih nekretnina, o svemu se oglasio i sam Linić

'Slavko Linić nikada o ničemu nije samostalno odlučivao. U vrijeme dok sam bio šef Upravnog odbora Fonda raspisali smo 54 natječaja i na te natječaje su se javili ponuđači. Ono na što smo uvijek pazili to je da imamo kvalitetna osiguranja da ukoliko netko ne bude uspješan, da mu se ne plate određena jamstva. U tom dijelu nije dosada bilo nikakvih primjedbi ni istraga. Dapače, natječaji su dali rezultate i dobar dio tih trgovačkih društava je bio uspješan. Primijetio sam ime Waltera Wolfa koji je bio neuspješan i nakon toga su došli drugi vlasnici i nastojali održati proizvodnju u tim trgovačkim društvima. Sve u svemu, smatram da je to bila redovna djelatnost Fonda', pojasnio je Linić svoju ulogu.

Priznaje da je bilo određenih prijepora treba li se dio toga privatizirati ili ne, ali misli da to 2010. više ne bi trebalo biti upitno. 'Primjerice danas nema dvojbe da se naša najveća brodogradilišta trebaju privatizirati', kaže Linić.

Nacional se u svom tekstu poziva na 80 stranica dugačku analizu o poslovanju Hypa u Hrvatskoj, čiji su autori najvjerojatnije osobe iz obavještajnog podzemlja. Uz Linića spominje se i istarski župan Ivan Jakovčić te poduzetnici Walter Wolf, Milan Naperotić i tadašnji potpredsjednik HFP-a Krešimir Starčević, koji su u više poslova protuzakonitim djelovanjem Hypo banci omogućili zaradu od više stotina milijuna eura. Naime, Hypo banka je ponajviše zaradila na kupnji jeftinih poljoprivrednih zemljišta koja su kasnije prenamijenjena u građevinska ili kupovinom posrnulih tvrtki s vrijednim nekretninama od Fonda za privatizaciju.

'O ovim smiješnim optužbama špijunskog podzemlja nemam što ozbiljno reći, ali mogu govoriti o radu Fonda u vrijeme koalicijske vlade. O tim privatizacijskim potezima Sabor je bio obavještavan dva puta godišnje od strane Upravnog odbora i Vlade. O dobrom dijelu tih privatizacija bila je obavještavana Vlada i o tome se govorilo', kaže Linić.

U Nacionalovom tekstu spominje se da su Starčević i Linić obuhvaćeni nekom istragom. 'Radi se o nekom hotelu. Negdje prije godinu dana je, ako se sjećate, Starčević bio optužen da je bez mog znanja potpisao ugovor o prodaji tog hotela i da je to učinio iza leđa tadašnjem predsjedniku Fonda Hrvoju Vojkoviću. Već tada sam dao izjavu da je Vojković objavio natječaj, da smo imali nekoliko ponuda i da je Upravni odbor donio odluku i da sam znao sve o toj ponudi. Starčević je tada to potpisao jer je Vojković prebačen na ministarsku funkciju. To su bile regularne odluke o kojima je obaviještena Vlada, a kome je palo na pamet da pokreće istragu, to ne znam i ne shvaćam koji su ciljevi', pojasnio je Linić.

Liniću se spočitavaju i afere oko Riječke banke, Viktora Lenca i dubrovačkih hotela. 'Kod Lenca sam priznao da sam napravio grešku jer smo ulagali previše novaca, no koalicijska vlada je riješila problem. S jedne strane imate politička prepucavanja, no s druge strane imate završene istrage. Prema tome, sada se u usporedbi s aktualnim aferama pokušava stvoriti neki balans, ali taj balans će se stvoriti ako zaista nešto ima. Evidentno je da imamo zatvorene istrage oko Lenca, oko Riječke banke, oko dubrovačkih hotela', zaključio je Linić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još