Zamjenik predsjednika Vijeća HRT-a, Siniša Grgić pod istragom je zbog propalog projekta “Otok znanja”. U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske kažu da policija i tužitelji u Dubrovniku preispituju aferu Koločep
Sve je počelo 2005. kada je neprofitna ustanova 'Otok znanja' (osnivači tvrtke u vlasništvu
Siniše Grgića, Davora Lauca i Željka Markote)
na natječaju pobijedila u konkurenciji izdašnijih ponuda
Gorana Štroka
i Emila Tedeschija. Osnivači, zbog posebnosti projekta dobivaju
infrastrukturu jeftinije (oko 33 milijuna kuna). Bio je to krasan
projekt, piše
Večernji list
Sporazumni raskid
Hrvatski fond za privatizaciju spreman je na sporazumni raskid ugovora
s ustanovom Otok znanja. Međutim, HFP nije spreman taj ugovor raskinuti
tako da država zbog toga ima financijsku štetu.
– Fond je osnivačima
ustanove Otok znanja spreman vratiti iznos za koji su kupili Hotele
Koločep uvećan za trenutačnu vrijednost ulaganja koja su imali u te
hotele, ali umanjen za sadašnje obveze društva. Zauzvrat HFP traži
dionice Hotela Koločep koje nisu opterećene založnim pravima, a PBZ ima
fiduciju na dionice i na same hotele – poručio je Vedran Duvnjak,
predsjednik HFP-a. Jednostrani raskid ugovora, nastavio je Duvnjak,
HFP-u nije prihvatljiv jer bi proizveo financijske gubitke državi.
“Otok znanja” trebao je od Koločepa stvoriti svojevrsni – antički otok znanja. Računalo se da će ovdje cijele godine boraviti svjetski nobelovci i znanstvenici te prenositi znanja.
Danas je projekt ne samo mrtvac nego je i slabašan turistički potencijal otoka ugrožen. Hotel “Koločep” opterećen je dugovima, a umjesto nobelovaca, čudnom odlukom ustanove, hotel je, od prošle godine postao prijateljski prema homoseksualcima, što malobrojno stanovništvo Koločepa i nije baš pozdravilo.
DORH sada sumnja u zakonitost HFP-ove odluke iz 2005. Sporno im je što je između 14 ponuda izabran baš “Otok znanja” premda osnivači nisu mogli jamčiti kako će ispuniti obećanja o ulaganju 200 milijuna kuna. Ulaganja su temeljili na prostornom planu, koji ovisi o Gradu Dubrovniku, a tužiteljstvu je sumnjivo obećanje da će namaknuti sredstva iz “pretpristupnih fondova EU”.
DORH smatra kako su to bili “nemogući uvjeti”. Stoga će pokrenuti proceduru poništavanja ugovora o prodaji, koji je 2005. u ime Fonda potpisao tadašnji čelnik HFP-a
Grga Ivezić.
– Trebalo mi je oko dvije godine da shvatim kako su partneri Grgić i Lauc očito od početka imali “rezervni”, a rekao bih možda i glavni plan – jeftino kupiti objekte i skupo ih dalje prodati – kaže
Željko Markota, čija je tvrtka “Markotel - Multimedijalni programi” uključena u projekt.
U međuvremenu, Markotu su ostala dvojica, ističe, nezakonitim sredstvima izbacila iz procesa odlučivanja.
Premda su partneri bili ravnopravni, Grgić i Lauc, putem
Mare Musladin, direktorice hotela i tadašnje ravnateljice ustanove, bez Markote kreću u megalomanska zaduživanja Hotela Koločep, tvrdi Markota.
Škot
Arthur Hughes, putem svoje tvrtke “Chadelus”, posuđuje hotelu prvo 1,1 milijun eura, potom još 900.000 eura, a na kraju uz kamate, dug je narastao na 2,4 milijuna eura.
– Zanimljivo da je Hughes sam isticao kako je znao da Grgić i Lauc toliki novac neće uspjeti vratiti, a to je nezakonita transakcija – kaže
Markota.
Prozvani Grgić na upit novinara Večernjaka samo je odbrusio:
– Ne želim s vama razgovarati, vi ste dio Markotine urote protiv mene!...
U DORH-u kažu kako je sve sumnjivo, a istražuju i odnose između osnivača te sa Škotom
Arthurom Hughesom.
Ravnatelj HFP-a
Vedran Duvnjak najavljuje kako očekuju da će se “problem” Koločepa riješiti “jako brzo, ali ne na štetu države”.