Neriješeno granično pitanje između Hrvatske i Srbije, pitanje sudbine 1.122 u ratu nestala hrvatska građana, unapređenje položaja srpske manjine i poboljšanje ekonomske suradnje bile su glavne teme današnjeg sastanka konzula Srbije Živorada Simića i osječkobaranjskih političara u Osijeku
Na pitanje župana Vladimira Šišljagića o medijskim napisima o gradnji Robno-transportnog centra (RTC) kod Apatina na području koje Hrvatska smatra svojim, konzul Simić najavio je skorašnji nastavak bilateralnih pregovora o tome:
'Imam pouzdane informacije iz Beograda da će već u proljeće s radom moći početi komisija za pregovore o graničnim pitanjima između Hrvatske i Srbije.' On je ujedno izrazio nadu da će se položaj srpske manjine poboljšati jer je riječ o autohtonom narodu na ovim prostorima. Zato je izrazio zadovoljstvo prisustvom dožupana Jovana Jelića koji je u županiji predstavnik srpske manjine.
Simić je rekao da se ne može očekivati od prvog nastupnog sastanka rješenje svih otvorenih pitanja koja muče dvije države, a Šišljagić je istakao da konzul može pomoći poboljšanju uvjeta života ljudi koji žive na lijevoj obali Dunava: 'To je hrvatsko područje, ali ljudi, primjerice, na predjelu Kendžije imaju problema pri svakodnevnom kretanju samo zato što žive na lijevoj obali.'
Podsjetimo, tportal prošli tjedan i jučer objavio je dva članka o planiranoj gradnji Robno-transportnog centra (RTC) na Dunavu kod Apatina. Hrvatska to područje, kao i još 10 tisuća hektara na lijevoj obali, smatra svojim, pa se tako i navodi u svim prostorno-planskim dokumentima Osječko-baranjske županije.
S druge strane, Republika Srbija međudržavnom granicom drži sredinu Dunava, a Općina Apatin planira izgraditi Robno-transportni centar na 110 hektara spornog područja. Projekt podupire i Vlada Republike Srbije i zato je nedavno izmijenila granice Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje iz kojeg je izdvojila zemljište na kojoj općina želi graditi riječnu luku u okviru RTC-a.
Očitovanje Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH čeka se dok iz veleposlanstva u Beogradu ne dobiju detaljnije informacije o izmjeni granica rezervata, 'kako bi se utvrdilo postoje li eventualno elementi koji bi mogli predstavljati određenu smetnju u rješavanju pitanja razgraničenja između dvije zemlje'.
Sporno području Hrvatska je u cijelosti uvrstila u Park prirode Kopački rit jer se radi o prirodno osobito vrijednom i očuvanom prostoru.
