Hrvatska OSJEČKO-BARANJSKI ŽUPAN PROSVJEDUJE

Republika Srbija gradi na hrvatskom teritoriju!

Općina Apatin Robno-transportni centar (RTC) želi graditi na području koje Republika Hrvatska smatra svojim teritorijem i koje je Osječko-baranjska županija uvrstila u sve svoje prostorno-planske dokumente. Osječko-baranjski župan već je najavio pismenu akciju prema Vladi, a Ministarstvo vanjskih poslova detaljne informacije od veleposlanstva u Beogradu

Savjetnik načelnika Apatina za ulaganja Jovo Korač jučer nam je obrazložio da se projektom RTC-a taj grad želi vratiti povijesnoj ulozi dunavske luke koju je imao još početkom 20. stoljeća.

'Ideja je obnovljena ponovno 70-ih godina, ali Vlada Srbije 2001. kabinetskom odlukom dio tog područja uvrstila je u Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje što je onemogućilo gradnju. Međutim, da je luka nacionalni strateški interes Vlada je pokazala 2004. darovanjem obalnog zemljišta za luku i najnovijom izmjenom granica rezervata', rekao nam je Korač.

Prošlog tjedna tportal prvi je izvijestio da RTC-om na oko 110 hektara uz obalu Dunava nekoliko kilometara od središta Apatina općinska uprava predviđa gradnju riječne luke, cestovnog i carinskog terminala te industrijske zone. Područje je dijelom već opremljeno vodovodnom, elektroenergetskom i ostalom infrastrukturom, a na dijelu područja zemlja je poravnata pijeskom u vrijednosti oko osam i pol milijuna kuna (100 milijuna dinara). Pijeskom je nasuta i dvostruko vrijedna pristupna cesta.

Kruno Kartus
'Sporno područje nalazi se unutar granica Kopačkog rita.'
Osječkobaranjski župan Vladimir Šišljagić ne želi ni čuti o tome nego traži od Vlade početak diplomatskih pregovora s Republikom Srbijom. 'To je otimačina hrvatskog teritorija koja se mora zaustaviti. Tražimo od premijerke Jadranke Kosor da okupi stručni tim koji će provesti pregovore o svim spornim granicama sa susjedima, a ne samo ispijati topli čaj u Sloveniji. Na lijevoj obali Dunava Hrvatskoj pripada više od 10 tisuća hektara zemljišta kojeg se ne smijemo odreći', kazao je Šišljagić najavivši pismo o tome Vladi RH i Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. Šišljagić će o svom stavu upoznati i novog srbijanskog konzula u Vukovaru Živorada Simića s kojim će sutra održati prvi protokolarni susret.

Otvoreni problem granica na Dunavu

Međudržavna diplomatska komisija za utvrđivanje granice između Hrvatske i Srbije zadnji puta sastala se 2003. A da otvoreni problem postoji, potvrdio je i srbijanski predsjednik Boris Tadić ustvrdivši za posjeta Sloveniji da bi sam 'poželio da na sličan način (kao Slovenija i Hrvatska, nap. a) Srbija rješava spor glede granične crte na Dunavu. Svi su drugi pristupi opasni, jer fragmentiraju balkanski prostor i ne vode prema integraciji.'

Sporno područje, kaže Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, nalazi se unutar granica Parka prirode Kopački rit. 'Cijelo zemljište na lijevoj obali Dunava uvršteno je u granice PP Kopački rit, jer je to dio Republike Hrvatske, jer je Hrvatska i time željela pokazati da joj je stalo do zaštite tog područja od osobitih prirodnih vrijednosti', ističe Mikuška koji je do prije godinu dana bio stručni voditelj tog parka.

Njegove riječi potvrđuje i Prostorni plan Osječko-baranjske županije u kojem je vidljivo da međudržavna granica, za Hrvatsku, nije sredina Dunava. Suprotno tome, svi dokumenti relevantni za gradnju RTC-a granicu iscrtavaju upravo sredinom rijeke. Jovo Korač sa suradnicima Sinišom Jovanovićem i šefom Turističke zajednice Miletom Đukićem pokazao nam je to na karti koja pokazuje izmijenjene granice rezervata gornje Podunavlje i koja je prilog ovom članku.

U međuvremenu, Općina Apatin traži ulagače. Korač navodi da su u tijeku pregovori s mogućim investitorima i bankama, a moguće je da će se cijeli RTC izgraditi po principu javno-privatnog partnerstva. Općina bi pri tome uložila u uređenje zemljišta i infrastrukturu, a ulagači bi dobili povoljne uvjete izgradnje i poslovanja bez PDV-a. Predviđena vrijednost svih radova bila bi oko 200 milijuna eura. Za usporedbu, to je 20 puta više od proračuna Apatina, koji godišnje raspolaže s oko 10 milijuna eura. O veličini planirane investicije govori i činjenica da se tamo planira otvoriti dvije tisuće radnih mjesta.

Očekuje se vrlo intenzivan promet

Studija opravdanosti izgradnje te luke s pristaništem u Apatinu koju je ove godine za općinu izradio Prometni fakultet u Beogradu predviđa vrlo intenzivan robni promet. 'Količine robe u uvozu kreću se za očekivanu prognozu od 340.000 t do blizu 600.000 t. U izvozu količine robe su znatno veće i kreću se u granicama od oko 600.000 do 1.000.000 tona', stoji u studiji.

Studija vjerojatnim smatra da će među uvoznim teretom u luci biti i vrlo vrijedne robe. 'Izgradnjom Luke Apatin pojavit će se novi tokovi robe, tako na primjer može se očekivati pojava prijevoza novih automobila... Budući da se najveći broj automobila uvozi iz Luke Roterdam (japanska, korejska, kineska vozila) i Republike Njemačke, realno je da se pojave brodovi koji će do Luke Apatin dovoziti nove automobile, gde će se vršiti dekonzervacija, montiranje točkova (guma), retrovizora, antena i druge opreme, pranje i sekundarna distribucija za AP Vojvodinu, Južnu Mađarsku, Istočnu Hrvatsku, Sjeveroistočnu Bosnu i Hercegovinu, ali i regiju Beograda i Srbiju u cjelini. Sadašnji broj prodanih novih automobila za navedene regije iznosi oko 600.000 automobila godišnje.'
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još