Hrvatska IBLER O SPORU SA SLOVENIJOM

Popustimo li na moru, izgubit ćemo dio Istre

Akademik Vladimir Ibler tvrdi da slovenska strana zapravo traži dodir slovenskoga teritorijalnog mora s otvorenim morem, što ne može ostvariti ako dio teritorijalnoga mora ne uzme od Hrvatske. Popusti li na moru, RH mogla izgubiti i dio istarskoga kopna

'Pristup otvorenom moru Slovenija ima i to nitko ne osporava, pa ga ne treba sad tražiti. Takav pristup ima i Austrija, Mađarska i Švicarska', izjavio je Ibler u današnjem razgovoru za Hinu.

Po njegovim riječima Slovenija, zapravo, pod nazivom 'izlaza' na otvoreno more traži proširenje svojega teritorijalnog mora na račun hrvatskoga teritorijalnog mora.

Napomenuvši kako je pojam 'izlaz' potpuno neprimjeren, jer ga ne rabi ni Konvencija UN-a o pravu mora, Vladimir Ibler, koji je i sam sudjelovao u radu na toj konvenciji, objašnjava kako Slovenija dodir svojega teritorijalnog mora s otvorenim ne može ostvariti ako ne uzme dio teritorijalnog mora od Hrvatske, a što je na svojevrstan način pokušano tzv. sporazumom Račan-Drnovšek.

Uporabom sugestivne riječi 'izlaz' ili 'pristup' otvorenom moru, kako navodi, pokušava se stvoriti dojam da su Hrvati nešto Slovencima zapriječili, što ne odgovara u stvarnosti.

Po tome odbačenom nacrtu sporazuma Hrvatska je trebala Sloveniji prepustiti i veliko područje svojega teritorijalnog mora - 113,3 četvorna kilometra mora i podmorja. Ibler podsjeća kako je već ranije bio upozorio javnost da bi Hrvatska popusti li na moru, mogla izgubiti i dio istarskoga kopna.

Akademik Ibler je odlučan u tome kako hrvatska strana ne smije prihvatiti u rješavanju spora sa Slovenijom 'nikakav dvostrani ugovor', već jedino treba tražiti pravorijek na Međunarodnom sudu pravde u Haagu (ICJ), budući da se nema svrhe sada vraćati na ugovore ili posredovanja, koji do sada nisu dali rezultat.

Kakva god bude sudska odluka mi ćemo je prihvatiti, rekao je i napomenuo da mu nije jasno kako se spor može riješiti ugovorom, ako se strane ne mogu sporazumjeti bilateralno.

'Sada ulazimo u drugu fazu, koju predviđa Konvencija UN-a o pravu mora', rekao je, primijetivši kako je zanimljivo da se hrvatska strana stalno poziva na Konvenciju, a slovenska ne. Podsjetio je također kako se gotovo dvadeset godina već sporimo zbog graničnog pitanja na moru, a ne možemo se složiti ni u tumačenju Konvencije o pravu mora.

'Ne možemo dopustiti da se još dvadeset godina tako ponašamo, već je najbolje spor prepustiti sudu', izjavio je, dodavši da se upravo tako ponašaju države koje svoj spor žele riješiti na miroljubiv način.

Hrvatska strana rješenje spora hoće postići 'na osnovi međunarodnog prava', a slovenska 'na osnovi pravičnosti', naveo je, ustvrdivši kako pravna norma nije nepravedna, jer je pravednost ugrađena u norme međunarodnog prava te da sud nijedan spor do sada nije rješavao po tzv. načelu pravičnosti.

Ibler drži kako je Slovencima jasno da pred sudom ne mogu dobiti sve što žele te zato traže tijelo koje će im biti sklono ili način da ostvare svoje ciljeve.
'Ako je neriješen granični spor zapreka Hrvatskoj za napredak prema EU', postavlja se pitanje, budući da je spor obostran, kako to svojedobno nije bila zapreka za Sloveniju. Ako bi se prihvatilo to gledište, kako dodaje, ono bi bilo nepravedno.

'Aktualna slovenska politika prema Hrvatskoj ne vodi nikamo. Jedno je ulazak u jednu međunarodnu organizaciju, a drugo je povlačenje crte na moru između Hrvatske i Slovenije. Ne vidim da Hrvatska išta prejudicira. Ta riječ za mene spada u istu kategoriju kao već spomenuti 'izlaz' i ne vidim joj smisao', izjavio je.

Zapitao je čime se nešto može prejudicirati kad Hrvatska predlaže da se ide pred sud. Isticanjem toga pojma, kad presuda još nije donesena, kako je pojasnio, zapravo se stvara u medijima dojam, bez dokaza, da je u praksi napravljeno nešto mimo prava.

Upitan za područje na Svetoj Geri na kojem je vojarna, izjavio je kako je to jedina točka u Europi gdje se provodi režim okupacije nakon Drugoga svjetskog rata te da se čudi što je hrvatska vlast prestala spominjati to pitanje, budući da su i slovenski geodeti jasno rekli da je to 'apsolutno hrvatsko područje'.

Akademik Vladimir Ibler smatra kako je Hrvatska trebala svoje sažeto stajalište glede rješenja graničnog spora sa Slovenijom razaslati po svijetu - UN-u, Vijeću sigurnosti UN-a i svim specijaliziranim i regionalnim organizacijama i na taj način dati međunarodnoj zajednici do znanja kako Hrvatska pristupa rješavanju toga spora.

Akademik Vladimir Ibler, sveučilišni profesor međunarodnog javnog prava u miru, bio je član diplomatskog izaslanstva na Generalnoj konferenciji UNESCO-a u Parizu 1951., na diplomatskoj konferenciji za kodifikaciju međunarodnog ugovornog prava u Beču 1968. i na Trećoj konferenciji UN-a o pravu mora (UNCLOS III) od 1973. do 1982.

Iz područja međunarodnog prava, međunarodnih odnosa, vanjske politike i diplomatske povijesti objavio je više znanstvenih radova i monografskih izdanja, uz ino: 'Sloboda mora' (1965.), 'Međunarodni odnosi' (1971.), 'Međunarodno pravo mora i Hrvatska' (2001.) te 'Koliko vrijedi međunarodno pravo?' (2006.).
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još