Hrvatska NEDOSTATAK REZERVNIH POLOŽAJA

Vlada je plin trebala kupiti prije 9 mjeseci

'Vlada je znala da bi se ova situacija mogla dogoditi i sa svim je bila upoznata. Ne može plinski sustav počivati na interventnom uvozu i to se dobro zna', kazao je Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin

Zatvaranje ventila na plinovodima u Rusiji zbog ukrajinskog duga uzrokovao je nestašicu ovog energenta diljem Europe, ali najozbiljnije probleme uzrokovao je u njezinu središnjem i jugoistočnom djelu. Situacija blizu nule na manometrima i debeli minus na termometrima nije zaobišao ni Hrvatsku, koja se našla u nimalo ugodnoj situaciji.

Plina, barem tako tvrde u Vladi, ima za 20 dana, proglasit će se krizno stanje u opskrbi prirodnim plinom, a nastavi li se rusko-ukrajinski rat, pokušat će se interventnim uvozom iz sjeverne Afrike nadomjestiti manjak plina ili će se INA-inog partnera na bušotinama u sjevernom Jadranu, talijanskog ENI-ja, privoliti da dio svog plina, po razumnoj cijeni, prepusti Hrvatskoj.

Iako nije isključivo osuđena na ruski plin, kao primjerice Bugarska, jer je 60 posto plina na tržištu domaće proizvodnje, dok 40 posto stiže iz Rusije, činjenica je da plina u Hrvatskoj nedostaje.

'S obzirom da situacija između Rusije i Ukrajine nije od jučer i da je to problem koji se ponavlja, Vlada je mogla pretpostaviti što bi se moglo dogoditi. Trebalo je još proljetos zakupiti skladišta u Austriji i po znatno povoljnijoj cijeni kupiti plin nego što se može napraviti danas, ako do njega uopće uspije doći', tvrdi Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin i dodaje da obično, kad je interventni uvoz potreban, plina na tržištu nema.

Hoće li ENI pristati na ponudu INA-e i po kojoj cijeni, još nije poznato baš kao što se ni ne zna do kada će rusko-ukrajinsko natezanje potrajati.

'Odluku o pokušaju dogovora s talijanskim partnerom mi smo već i prije predlagali. Vlada je znala da bi se ova situacija mogla dogoditi i sa svim je bila upoznata. Ne može plinski sustav počivati na interventnom uvozu i to se dobro zna', ističe Šunić.

Hrvatska, odnosno INA, danas raspolaže samo s jednim podzemnim skladištem u Okoli u kojem je trenutno između 370 i 400 milijuna prostornih metara plina. Gradnja novog skladišta, prema procjenama iz INA-e, stajala bi između 150 i 200 milijuna dolara.

'Skladište koje spominjete je kapaciteta 550 milijuna prostornih metara. Pedeset milijuna koristi slovenski Geoplin, a oko sto milijuna konstantno mora biti uskladišteno. Ostaje nam po prilici oko 400 milijuna prostornih metara. Hrvatska danas ne bi bila u krizi da se slušalo struku. Odavno se tvrdi da Hrvatska treba još jedno veliko skladište.

Predlagalo se da ono bude od milijardu prostornih metara u Benićancima. Međutim, struka se nije uzimala ozbiljno isto kako što je nužan i LNG terminal na Krku kojeg sabotiraju razne udruge', pomalo će rezignirano Šunić.

Prema njegovim riječima, godišnje se na plinsku mrežu u Hrvatskoj spoji oko 50 tisuća novih potrošača, po procjenama u optjecaju bi se trebalo vrtjeti oko četiri milijarde metara prostornih plina, a vrti se samo tri, što znači da je još jednu trebalo proizvesti ili uvesti, a to nije učinjeno.

'Danas je plin dvije kune, a voda deset. Plin je dugo bio tretiran kao socijalna kategorija, nisu se radila skladišta, nije se vodila pretjerana briga, i danas smo u situaciji u kojoj jesmo', zaključio je Šunić.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još