Hrvatska SEKSUALNE NAVIKE NA FAKSU

Sve više brucošica s lezbijskim iskustvom

Desetogodišnje istraživanje među brucošima na zagrebačkom Sveučilištu pokazalo je da je među novopečenim studenticama u porastu tzv. lezbijski šik, dok je među brucošima smanjen broj onih koji prihvaćaju homoseksualnost

Ispitivanje je obuhvatilo i stajalište mladih prema homoseksualnosti i zaključeno je da je unatrag 10 godina među djevojkama došlo do uočljivog povećanja broja seksualnih iskustava s istim spolom. Tako je neko seksualno iskustvo s osobom istog spola 1998. godine imalo tek 6,4 posto studentica, a 2008. godine njih 20,9 posto, s time da profesor Aleksandar Štulhofer, predstojnik Katedre za seksologiju na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, navodi da je kod mnogih vjerojatno riječ samo o poljupcu. 'To možda ukazuje na prisutnost tzv. lezbijskog šika i u našoj sredini', navode Štulhofer i suradnici.

Dok se kod djevojaka 'nije bitno promijenilo stajalište o prihvatljivosti prema istospolnim seksualnim kontaktima', kod mladića je došlo do smanjenja broja onih koji prihvaćaju homoseksualnost. Naime, 1998. godine neprihvaćanje je izrazilo 50,2 ispitanih brucoša, a lani čak 63,5 posto. 'Premda razlozi za tu promjenu ostaju nejasni, jedna mogućnost jest da je riječ o reakciji na povećanu vidljivost seksualnih manjina, odnosno negativan ton javnih rasprava oko ključnih pitanja o pravima seksualnih manjina', navode Štulhofer i suradnici.

Unatoč percepciji javnosti da su mladi danas sve gori, tinejdžeri danas nisu promiskuitetniji od prijašnjih generacija, ne ulaze ranije u seksualne odnose i partnere ne mijenjaju tako često kako se načelno vjeruje, utvrdilo je nedavno dovršeno desetogodišnje istraživanje.

Domaće istraživanje pokazuje i da mladi danas u većem postotku upotrebljavaju kondome pri prvom spolnom odnosu, no tek se mali broj njih, nažalost, redovito štiti.

Istraživanje u Hrvatskoj provedeno je 1998, 2003. i 2008. godine upitnikom znanja, stajališta i ponašanja među novoupisanim studentima i studenticama zagrebačkog Sveučilišta i jedino je takvo u Hrvatskoj. Proveo ga je tim na čelu s profesorom Aleksandrom Štulhoferom (predstojnikom Katedre za seksologiju na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu), u suradnji sa Ženskom sobom - centrom za seksualna prava. Djevojke i mladići anonimno su ispunjavali anketu podijeljenu u tri cjeline, kako se objašnjava u studiji, pitanja su bila o 'informiranosti o reproduktivnom i seksualnom zdravlju, o seksualnim iskustvima te stajalištima i vjerovanjima o seksualnosti'.

'Ukupno gledajući, nalazi studije ukazuju na izostanak većih promjena u seksualnom ponašanju promatrane populacije. Nemoguće je, dakle, govoriti o transformaciji seksualnosti u kasnoj adolescenciji i ranoj postadolescenciji u posljednjih desetak godina, bez obzira na opseg i brzinu promjena kroz koje je hrvatsko društvo prošlo u tom razdoblju. Valja uočiti da je takav zaključak u suprotnosti s popularnim predodžbama o hiperseksualizaciji (i rastućoj promiskuitetnosti) novih generacija. Prema prikazanim rezultatima, u analiziranom razdoblju nije došlo do smanjivanja dobi pri seksualnoj inicijaciji niti se povećao broj seksualnih partnera (porast primijećen kod djevojaka u praktičnom je smislu zanemariv)', utvrdio je tim Aleksandra Štulhofera u zaključku dovršenog istraživanja koje će uskoro biti dostupno javnosti.

U desetogodišnjem istraživanju vidljivo je da prvi seksualni odnos mladi najčešće imaju s navršenih 17 godina života, s tim da mladići pred vršnjakinjama prednjače za oko pola godine. Štulhofer naglašava i da je u istraživanju koje je nedavno provedeno u 59 zemalja svijeta također potvrđeno 'nepostojanje univerzalnog trenda smanjivanja dobi pri seksualnoj inicijaciji'.

Među studentima zagrebačkog Sveučilišta uporaba kondoma prilikom prvog seksualnog odnosa porasla je sa 50 posto u 1998. godini na gotovo 70 posto u 2008. godini, navodi se u studiji. Istraživanje na nacionalnom uzorku ukazuje na to da je kondom upotrijebilo 60,4 posto ispitanika (2005. godine), ali samo se 21,5 posto njih kondomima štitilo redovito (usporedbe radi, na britanskom nacionalnom uzorku vidljivo je da je čak 80 posto mladića starih od 16 do 24 godine upotrebljavalo kondom), piše Aleksandar Štulhofer i suradnici u istraživanju.

Iako roditelji i stručne osobe koje svakodnevno rade s djecom s te strane mogu odahnuti, u istraživanju je utvrđeno i da mladi još uvijek nisu dovoljno 'seksualno pismeni' (2008. godine djevojke su prosječno točno riješile 76 posto testa, a mladići 69 posto, što se praktički ne razlikuje od rezultata provedene ankete iz 1998. godine), ne koriste redovito kondome ili drugu vrstu zaštite (kondome redovito koristi svega nešto manje od polovice djevojka te nešto više od polovice mladića), kao i da je 'HPV, čini se, sve veći problem među mladima', primjećuje Štuhoferov tim, a piše Jutarnji list.

Problematikom nekorištenja kondoma Štulhofer se već prije bavio, tako da primjećuje da je 'neredovita uporaba kondoma ozbiljan problem među seksualno aktivnom populacijom studenata/studentica', a spominje i vlastito istraživanje na nacionalnom uzorku mladih u dobi od 18 do 24 godine života iz 2005. godine u kojem je ustanovljeno da se, iako je vidljiv porast redovite uporabe zaštite unazad 15 godina, i dalje čak 78,5 posto njih uopće ne štiti ili to pak čini samo povremeno, navodi se u studiji.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još