Hrvatska 2009. - GODINA AFERA

Nakon Sanadera država čisti afere

  • Autor: Maja Šurina
  • 31.12.2009 11:55:58
  • 31.12.2009 7:00:00

'Korupcija i dalje prevladava u mnogim područjima. Iako je ukupan broj dosad istraženih slučajeva korupcije povećan, trenutni broj presuda je mali. Bilo je ograničenih istraga o korupciji na visokoj razini, procesuiranje kojih je otežano političkim utjecajem.' Ovakvu ocjenu dala je Europska komisija, no s njom se slažu i građani. Zaključak Europe stigao je tri mjeseca nakon ostavke bivšeg premijera Ive Sanadera čijim su se odlaskom konačno počele raspetljavati korupcijske afere koje su mjesecima 'zabavljale' hrvatsku javnost. Najveći dio njih ide na dušu države

Iako je mjesto šefa Vlade napustio prije pet mjeseci, ime Ive Sanadera i danas ne silazi s novinskih naslovnica. Često prozivan kao glava korupcijske hobotnice, za vrijeme svog mandata bio je nedodirljiv, no krajem godine dostigla ga je afera Hypo o kojoj se godinama šuškalo. Austrijski su mediji, naime, iščeprkali priču o mutnim balkanskim poslovima Hypo Alpe Adria banke, kojoj je vrata u Hrvatskoj navodno otvorio upravo Sanader. Bivši je premijer zbog posredovanja u kreditiranju navodno dobivao masne provizije, no priče koje su ga povezivale s 'ocem pretvorbenih muljaža' Miroslavom Kutlom promptno je demantirao, a medijima priprijetio tužbama. No isti ti mediji nisu ispustili ni priču o preuzimanju Hypo banke u režiji bavarskog BLB-a. Tadašnji prvi čovjek Bavarske Edmund Stoiber navodno je iskoristio svoje političko prijateljstvo sa Sanaderom da bi BLB-u priskrbio akviziciju, a Sanaderove neformalne i Stoiberove javne pritiske priznao je i guverner HNB-a Željko Rohatinski.

Podrezani krakovi hobotnice?

Afera koja je ponajviše obilježila ovu godinu stara je čak pet godina. Naime, upravo 2004. godine tadašnji ministar obrane Berislav Rončević i njegov pomoćnik Ivo Bačić nakon poništenog prvog natječaja za nabavu MORH-ovih kamiona izravnom su pogodbom s tvrtkom Eurokamioni kupili 39 vojnih kamiona za 34,4 milijuna kuna, što je bilo 10,2 milijuna kuna više od najniže cijene koju je ponudila zagrebačka tvrtka Man Importer. Tih 10 milijuna kuna pet godina kasnije koštalo ih je optužnice za zlouporabu položaja i ovlasti. Iako je još uvijek aktualni predsjednik Stipe Mesić još 2005. upozoravao na muljaže pri nabavci kamiona, u vladajućem HDZ-u odbijali su ikakvu povezanost Rončevića s ičim kriminalnim, a neki su nudili i ruku u vatru da bi ga obranili. Tek u veljači ove godine na prijedlog SDP-a Sabor je osnovao i istražno povjerenstvo, no ono je zahvaljujući vladajućoj većini tri mjeseca kasnije zaključilo da u nabavci kamiona nije bilo korupcije te da je tadašnji ministar Berislav Rončević oklevetan. Istog mišljenja očito nije bio USKOK koji je krajem listopada zbog afere Kamioni konačno podignuo optužnicu protiv Rončevića i Bačića, a dvojac bi se na sudu trebao naći već početkom godine. Dok je Ivo Bačić s mjesta državnog tajnika odletio odmah nakon podizanja kaznene prijave, Berislav Rončević i dalje sjedi na mjestu saborskog zastupnika i uredno prima izdašnu plaću.

Ilustracija: Mihaela Maras, tportal.hr
Podravkini kuhari - Polančec, Marinac, Mladinić
Godinama su iz Europe dolazile kritike da se vladajući u borbi protiv korupcije bave sitnim ribama, dok krupne i dalje slobodno plivaju. Ove godine jedna od kriminalnih afera funkcije je koštala moćnog ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Damira Polančeca, koji je zbog pritiska javnosti i koalicijskih partnera odletio nakon što se otkrilo da je u koprivničkoj Podravci došlo do pokušaja neprijateljskog preuzimanja tvrtke. Zbog sumnjivih transakcija u privremenoj buksi završili su bivši članovi Uprave Podravke Darko Marinac, Zdravko Šestak, Josip Pavlović i Saša Romac, vlasnik bivše Fima grupe Milan Horvat te vlasnik tvrtke SMS Srđan Mladinić. Šestorka je u aferi Podravka tu tvrtku navodno oštetila za više od 250 milijuna kuna, no sumnjivi ugovori i transakcije još uvijek se istražuju.

Sudbinu Polančeca ipak nije doživio ministar mora i prometa Božidar Kalmeta, čiju je smjenu u Saboru prije mjesec dana zatražio SDP. Iako su mu socijaldemokrati nabrojili nekoliko grijeha koje je skupio tijekom godina, čašu je prelila afera Nesklad u Hrvatskim autocestama. Zbog skupog farbanja tunela kojim su državni proračun oštetili za 22 milijuna kuna, u pritvoru su završili bivši predsjednik i član Uprave HAC-a Jurica Prskalo i Mario Lovrinčević, direktor Sektora za građenje Goran Legac, glavni inženjer projekta Bosiljevo-Sveti Rok Željko Kandžija te direktor i suvlasnik Skladgradnje Slaven Žužul. Na HAC-ove sumnjive ugovore oko je bacio i Europski antikorupcijski ured OLAF, a još uvijek nije razriješena priča o luksuznim automobilima koje su članovima Uprave kupili izvođači radova na pojedinim dionicama autocesta. HAC je 'besplatnu medijsku reklamu' dobio i zahvaljujući svom fiktivnim zaposleniku Josipu Pocrniću, za kojeg se otkrilo da je uredno dobivao pet tisuća kuna plaće iako se nije pojavljivao na poslu.

Razularene državne tvrtke

Daleko najpoznatiji fiktivni zaposlenik 2009. godine bio je Rade Buljubašić koji je primao plaću u HEP-u, a posao odrađivao u HDZ-u. Zbog fiktivnog zapošljavanja, kojim je Elektroprivreda oštećena za 700 tisuća kuna, pred istražnom sutkinjom našli su se bivši predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak, bivši direktor HEP - proizvodnje Željko Dorčić, umirovljeni šef općih poslova HEP-a Antun Crnić, direktor Toplinarstva Zagreb Mladen Beljo te direktor za kotlovsko postrojenje Aleksandar Bernik. Dok se čeka odluka o eventualnom pokretanju istrage u aferi Buljubašić, mnogo veće HEP-ove afere i dalje stoje na mjestu. Naime, i navodno kupovanje skupe struje, ali i Mravkovo potpisivanje štetnog ugovora s HAC-om, zbog kojeg je kupnjom trafostanica uz autocestu HEP oštećen za 300 milijuna kuna, ostalo je bez epiloga.

Vojko Basic / CROPIX
Nesreća u Rudinama
Po brojnosti afera HEP-u su ove godine mogle konkurirati samo Hrvatske željeznice. Već u veljači s mjesta šefa Uprave HŽ Holdinga smijenjen je Davorin Kobak, a u srpnju je zajedno s bivšom direktoricom AGIT-a Biserkom Robić i komercijalnim direktorom te firme Andrijom Sarićem završio u istražnoj buksi zbog pronevjere 2,5 milijuna eura. Nestašan je bio i Antun Fabek, bivši šef Uprave Gredelja - HŽ-ove tvrtke kćeri - kojeg zajedno s kompanjonom Josipom Bilićem Državno odvjetništvo tereti za sklapanje štetnog ugovora s američkom tvrtkom The Mart Corporation, pri čemu je Gredelj oštećen za oko 18 milijuna kuna. Tužiteljima je za oko zapeo i član Uprave HŽ Holdinga i šef HŽ Putničkog prijevoza Marijan Klarić, kojega se sumnjiči da je preko tvrtki čiji je navodno tajni vlasnik ili posrednik HŽ-u prodavao žarulje i rezervne dijelove za vlakove po tri do četiri puta većoj cijeni od tržišne. Željeznička afera koja je ipak ponajviše odjeknula u javnosti imala je, nažalost, tragične posljedice. Krajem srpnja u Rudinama kod Kaštela u izlijetanju nagibnog vlaka poginulo je šest osoba, dok ih je više od 50 bilo ozlijeđeno. Vrlo brzo se doznalo da je nesreću uzrokovalo nepropisno nanošenje retardanta, a pod sudskom istragom našli su se bivši direktor u HŽ Infrastrukturi Ivan Medak, direktor tvrtke Intrade Ivan Tomašković, savjetnik u toj tvrtki Jozo Bazina, šef protupožarne zaštite HŽ-a u Splitu Drago Rogulj i vatrogasac DVD-a Stružac Branko Tišljar. Na optužnicu se još čeka.

Majke svih afera

'Centar korupcije, hardver korupcije, Fond je za privatizaciju. Ne znamo gdje je softver, došli smo samo do hardvera i slomit ćemo mu kičmu', govorio je predsjednik Stipe Mesić 2007. uoči pokretanja akcije Maestro. Dvije godine kasnije, odnosno u svibnju ove godine, pale su i prve zatvorske kazne. Zbog primanja i davanja mita te zlouporabe položaja bivši potpredsjednici Hrvatskog fonda za privatizaciju Josip Matanović i Robert Peša nepravomoćno su osuđeni na 11, odnosno dvije godine zatvora. Još četvero suoptuženika dobilo je od 15 mjeseci do tri godine zatvora, a dvojica su oslobođena. U takozvanom slučaju Mali Maestro tužitelji nisu bili sretne ruke jer je sud zbog istih kaznenih djela nepravomoćno oslobodio bivšeg potpredsjednika HFP-a Ivana Gotovca i poduzetnika Svjetlana Stanića.

Epilog je dobila i afera Indeks koja je krajem 2008. potresla Sveučilište u Zagrebu. Već u svibnju u slučaju Indeks 1 zbog nezakonitih upisa studenata na fakultet nepravomoćno su na dvije i pol, odnosno godinu i pol osuđeni prodekan zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti Dragan Badanjak i glavni posrednik Mladen Budor. Dvojac se kaznama usrećio i u slučaju Indeks 2, u kojem je krajem srpnja zbog kupoprodaje ispita nepravomoćno osuđeno 30 osoba, dok je dvoje oslobođeno. Zatvorske kazne u rasponu od šest mjeseci do dvije godine i deset mjeseci dobilo je devet profesora i četvero posrednika, dok je sedamnaest ostalih posrednika, studenata i članova njihovih obitelji kažnjeno uvjetno. Suđenje u slučaju Indeks 3, u kojem je optužena profesorica Ekonomskog fakulteta i bivša predsjednica saborskog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Deša Mlikotin Tomić, još uvijek traje.

Tomislav Serdar/Cropix
Stalno spominjani Tipurić
Uz aferu Indeks na Ekonomskom fakultetu, u medijima se često vezalo i ime njegovog dekana Darka Tipurića. Iako mu se u toj aferi na teret nisu stavljale nikakve optužbe, Tipurić je ovaj tjedan ipak suspendiran s dekanske funkcije. Suspenziju mu je uručio rektor Sveučilišta Aleksa Bjeliš nakon što je sveučilišno povjerenstvo izrazilo sumnje u poslovanje Međunarodne ljetne škole Ekonomskog fakulteta. U njoj je, naime, uz naknadu od 2.000 kuna redovnim studentima bilo omogućeno polaganje ispita koje nisu uspjeli položiti u redovnom roku, što je povjerenstvo ocijenilo nezakonitim. Ime Darka Tipurića spominjalo se i u drugim korupcijskim aferama – u aferi Podravka spominjan je kao član Nadzornog odbora te tvrtke, dok su ga mediji s HEP-om povezivali zbog navodne istrage USKOK-a kojom su se provjeravali više od milijun eura teški ugovori između HEP-a i Ekonomskog fakulteta. Sumnjivi poslovi u slučaju HEP-a nisu dokazani, a nepravilnosti nije vidjelo ni drugo povjerenstvo koje je oformio rektor Bjeliš.

U zdravom tijelu zdrav duh!

Afere ove godine nisu zaobišle ni zdravstveni sektor. Krajem rujna tportal.hr objavio je nalaz inspekcije Ministarstva zdravstva, prema kojem su se dijalizirani pacijenti neadekvatno liječili na Zavodu za dijalizu KBC-a Zagreb. Inspekcija je, među inim, utvrdila da su rezultati dijalize prikazivani boljima nego što su bili, da je dijaliza nekontrolirano i neselektivno intenzivirana te da su pacijenti izloženi neadekvatnoj korekciji anemije jer dobivaju nedovoljne količine eritropoetina i željeza. Nakon što je nalaz dospio u javnost, ostavku je podnio pročelnik Zavoda za dijalizu Petar Kes, a po aferi Dijaliza počeo je kopkati i USKOK.

DORH je negdje u isto vrijeme zbog afere Cjepivo počeo češljati Imunološki zavod, nakon što je član Nadzornog odbora Zavoda Srećko Sladoljev javno optužio Upravu za sklapanje 330 milijuna kuna teškog štetnog ugovora s tvrtkom Novartis za nabavu neregistriranog cjepiva protiv svinjske gripe. Nakon što je mutne poslove 'zazviždio' javnosti, Sladoljev je od Imunološkog zavoda zaradio suspenziju od tri mjeseca. Epilog afere još se čeka.

Mutni poslovi izvan granica Hrvatske

Dok smo na korupciju u Hrvatskoj već naviknuti, neki od naših veleposlanika ove su se godine pobrinuli da se 'dobar glas' pročuje i po svijetu. Protiv sada već bivšeg hrvatskog veleposlanika pri UN-u Nevena Jurice USKOK je krajem prošlog mjeseca podignuo optužnicu koja ga tereti da je 2007. i 2008. za privatne svrhe potrošio najmanje 677.000 kuna Ministarstva vanjskih poslova. Iako u javnost nikada nisu isplivali konkretni podaci na što je Jurica trošio, neslužbene priče govore o čestim posjetima kockarnicama u Las Vegasu i o skijanju u Aspenu. Juričino ime se, inače, u medijima počelo spominjati već početkom godine, kada se predsjedniku Mesiću na veleposlanikovo napuštanje sjednice Vijeća sigurnosti požalio libijski predsjednik Moamer Gadafi.

Reuters
Rastrošni Neven Jurica
Libija je optužnice koštala i tamošnjeg hrvatskog veleposlanika Jovana Vejnovića, protiv koga je sredinom ovog mjeseca USKOK podignuo optužnicu zbog šverca alkohola. Vejnović je, naime, za potrebe libijske podružnice hrvatske tvrtke Crosca koja djeluje u sastavu Ine unosio alkohol u Libiju, gdje su konzumiranje, uvoz i prodaja alkohola najstrože zabranjeni. Afera koja je buknula početkom godine rezultirala je i povlačenjem Vejnovića u Zagreb, a spasiti ga nije uspio ni Mesić, koji je krivicu za cijeli slučaj prebacio na famoznu Sedmu upravu Ministarstva vanjskih poslova.

Za aferu nikad nije kasno

Predzadnji dan ove godine obilježila je antikorupcijska akcija Bankomat koja je zahvatila mutne poslove bivše Uprave Hrvatske poštanske banke. Zbog nezakonitog odobravanja nenamjenskih kredita u iznosu većem od 170 milijuna kuna bez odgovarajućih pokrića policija je privela Marija Kirinića i Ivana Sladonju, dok je bivši šef Uprave Josip Protega trenutno na skijanju u Austriji, izvan dohvata policijskih kandži. Uz bankare su u ruke policije uletjela i četiri poduzetnika, koji su velike iznose kredita od HPB-a navodno dobivali na intervenciju utjecajnih osoba iz politike. Jesu li u sve upetljani i Sanader i Mesić, koje je u nedavnom intervjuu Protega imenovao kao osobe koje su od HPB-a tražile kredite, istraga tek treba otkriti.

Korupcija, to nisam ja - korupcija u antikorupciji?

Početkom ožujka, samo nekoliko dana nakon što je Vlada predstavila svoju antikorupcijsku kampanju, u Večernjem listu se pojavila informacija da nijedna kuna od 2,4 milijuna potrošenih na kampanju nije ugovorena javnim natječajem. Iako su u Večernjaku tvrdili da je zbog uglavnom izravnih pogodbi prekršen Zakon o javnoj nabavi, promptno je reagiralo Ministarstvo pravosuđa poručivši da se dotični zakon ne primjenjuje na kupnju vremena na TV-u i na izradu materijala za promidžbu. Afera se nakon toga ispuhala, a vladajući su nastavili s kampanjom. Koliko će s njom biti uspješni, tek treba vidjeti, no ako uz nju nastave i s akcijama na terenu, možda i ocjena građana i Europe o borbi protiv korupcije iduće godine bude nešto bolja.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još