ANTOLOGIJA POLITIČKOG ZABORAVA

Nova Bandićeva stranka nema šanse!

30.12.2009 u 14:00

Bionic
Reading

Najava osnivanja nove stranke pod vodstvom Milana Bandića i Ivice Pančića zbunila je SDP-ovce koji kažu da ima sasvim dovoljno političkih stranaka, a politolog Branko Caratan smatra da nova stranka neće naći ugodno mjesto pod političkim suncem

Željka Antunović koja se nakon smrti Ivice Račana zamislila na mjestu šefice SDP-a, a sada se već zamišlja na mjestu šefice zagrebačkog SDP-a, Pančićevu najavu izlaska iz stranke prokomentirala je vrlo pažljivo, ali s gotovo neprijateljskom porukom:

'Svatko bira svoj put, ja sam izabarala SDP i, što se mene tiče, svatko tko takne u SDP, u meni dobiva ozbiljnog protivnika.'

Pančić dobiva samo ozbiljne protivnike?

Željka Antunović i Zlatko Komadina sa šefom SDP-a Zoranom Milanovićem

Iako se često govori i o njezinu neslaganju s predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem, kojega Pančić smatra glavnim krivcem za 'slabljenje socijaldemokracije u Hrvatskoj', Antunović se očito nada zadovoljiti čelnim mjestom zagrebačkog ogranka stranke.

Vjeruje da im nova stranka, koja bi se trebala zvati 'Socijaldemokratski pokret Hrvatske', neće oduzeti dio biračkog tijela: 'Rezultat Ive Josipovića na izborima pokazuje da je cijeli SDP stao uz Ivu, svi smo držali prst gore i to je najjači dokaz da je SDP jedinstven.'

'Očekujem od Pančića raspravu'

Zvonimir Mršić izbjegavao je konkretan odgovor na pitanja, pa tako nije htio reći strahuje li od toga da će nova stranka SDP-u oduzeti dio biračkog tijela: 'Mislim da je u ovom trenutku jalova rasprava treba li osnivati stranku, hoće li uspjeti itd. Hrvatska je sad u najtežoj situaciji do sada nakon pitanja samostalnosti i oni koji žele dobro Hrvatskoj trebali bi se uključiti u najširu moguću raspravu da se pronađu najbolji modeli izlaska iz krize.'

'Čini mi se da ima dovoljno stranaka za svačije političke ambicije i nikada jedna takva solucijska stranka nije uspjela', kaže Mršić i tvrdi da je SDP najdemokratičnija stranka.

Na pitanje je li razočaran jer ih napušta Ivica Pančić (i njegova hobotnica), Mršić kaže: 'Očekivao sam da svaki član, a posebno onaj tko je u nekom od organa stranke, stavi na raspravu ono o čemu misli razgovarati.' Dodao je da još uvijek očekuje od Pančića da prije odlaska pokrene raspravu u SDP-u.

Inače pričljiva Ingrid Antičević Marinović rekla je: 'Ničeg se mi ne bojimo, mi smo slobodna stranka u koju se slobodno ulazi i još slobodnije izlazi.'

Novu stranku čeka okrutan zaborav?

Profesor na Fakultetu političkih znanosti dr. Branko Caratan ne vjeruje u uspjeh jedne takve stranke, jer ne nudi ništa novo: 'Odvajanje disidentskih grupa od glavnine stranaka, posebno lijevih stranaka u recentnoj političkoj povijesti Europe i Hrvatske, obično je pokazalo da se ne uspijeva formirati novu stranku koja bi bila iole relevantna.'

Caratan kaže da o tome govore primjeri Lorda Owena u Velikoj Britaniji i Oskara Lafontainea u Njemačkoj, ali bilo je i primjera u Hrvatskoj koji su se brzo zaboravili: 'U Hrvatskoj je bilo pokušaja koji nisu uspjeli. Primjerice, čak ni lider takvog kalibra kao što je Miko Tripalo nije uspio stvoriti relevantnu političku snagu koja bi konkurirala staroj stranci ljevice. Zabilježen je i pokušaj Zdravka Tomca koji nije uspio, pa čak ni pokojni Stipe Šuvar.'

'U ovom konkretnom slučaju, analize pokazuju da birači SDP-a i stranaka lijeve orijentacije podržavaju u zadnjim izborima Milana Bandića s približno 10-12 posto', kaže Caratan i demantra osnivače nove stranke koji kažu da je glavni razlog njihova 'političkog pokreta' malen postotak izlaska birača na predsjedničke izbore.

Navodi da je slab izlazak na izbore pokazatelj razočaranja birača u postojeće stranke; 'nisu uvjerljivi' - kaže Caratan i objašnjava da je postotak izlaska birača na izbore pogrešan:

'Izlazak na predsjedničke izbore bio je oko 60 posto, ne 44'

'Razlog su birački popisi, Hrvatska ima više birača nego stanovnika. Kada bi se odbili mrtvaci i ogroman broj registriranih birača u dijaspori i BiH i kada bi se oni izuzeli, pokazalo bi se da izlazak u Hrvatskoj nije bio 43,96 posto, nego oko 60 posto, što je otprilike jedan od europskih standarda.'

Caratan objašnjava dalje da za osnivanje nove stranke 'nije dovoljna osnova povrijeđena taština ili osobno nezadovoljstvo rezultatima izbora'. Kaže da je potrebna socijalna osnova i politička platforma koja bi bila bitno različita od 'stranke od koje se disidenti odvajaju'.

Ako je Bandiću, Pančiću i ostalima bio cilj najaviti osnivanje stranke kako bi u drugom krugu izbora Bandić dobio više glasova, zakasnili su, tvrdi Caratan.

Iako smatra da SDPH (Socijaldemokratski pokret Hrvatske) ne može ugroziti SDP, Caratan kaže: 'Sve to ne znači da postojeća stranka ljevice nema problema, ali očito nisu takve naravi da izazivaju velike podjele.'