Hrvatska RASTEREĆENJE UČENIKA

Fuchs smanjuje broj predmeta u gimnazijama

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. Radovan Fuchs ovih će dana osnovati radnu skupinu koja će raditi na pripremi novog modela gimnazije, s manjim brojem obveznih predmeta i većom izbornošću

Stručnim službama Ministarstva Fuchs je već dao u zadaću da proanaliziraju gimnazijske sustave drugih europskih zemalja, kao i model koji je u Hrvatskoj bio na snazi prije uvođenja 'šuvarice'.

'Naši su gimnazijalci dobro pripremljeni za nastavak školovanja i to tako mora ostati. No isto je tako činjenica da nigdje u Europi učenici nemaju tako puno obveznih predmeta. Pokušat ćemo definirati pet, šest, deset predmeta koje gimnazijalac mora znati i povećati udio izbornih predmeta, što je u skladu sa svjetskim trendovima', rekao je Fuchs.

NAJOPTEREĆENIJI ĐACI U EUROPI

Hrvatska je trenutačno jedina zemlja u kojoj gimnazijalci tjedno u školi provode 34 sata i imaju između 15 i 17 obveznih nastavnih predmeta. U drugim zemljama učenici, u pravilu, tjedno slušaju između devet i 13 predmeta, s tim da dio predmeta biraju sami.

U Hrvatskoj su razlike između tipova gimnazija minimalne, a i sami se programi sadržajno nisu bitno mijenjali od devedesetih, kada je gimnazija vraćena u školski sustav. Sve to iznimno preopterećuje učenike, što se, drže mnogi, vidjelo i na rezultatima probne državne mature. Reformu gimnazije za svog je mandata pokušala provesti još Ljilja Vokić, no izostala je podrška HDZ-a, koji je ideju o podjeli programa na obvezni i izborni dio ocijenio preliberalnom.

'Osobno ću se zalagati za to da učenici u gimnaziji imaju što veću paletu izbornih predmeta jer današnje vrijeme to traži', rekao je državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić. Upozorio je da Ministarstvu neprestano stižu zahtjevi za uvođenje novih sadržaja u škole, od spolnoga odgoja, poduzetništva, do odgoja za ljudska prava. I informatika je u školama posve podcijenjena. U svim tipovima gimnazija, osim prirodoslovno-matematičke, ona je obvezni predmet samo jednu školsku godinu.

'Naša je gimnazija dobra, no nastavimo li ovim tempom u škole uvoditi nove sadržaje, slomit ćemo djecu', rekao je Janjić. Uvjeren je i da će se s novim pristupom, u kojem će težište biti stavljeno na učenika i sadržaje koje on treba izučavati, napraviti iskorak u kvaliteti koji će vrlo brzo biti vidljiv, a i samim će nastavnicima, kaže, biti lakše jer će dobiti učenike koji su motivirani baš za njihov predmet.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još