Hrvatska PREVARE

Kasko mafija oštetila CO za 250 milijuna kn

Detektivi prate sumnjive oštećenike i prikupljaju dokaze za osiguravajuće kuće koje ih angažiraju

Sedamnaest milijuna kuna “minusa” u poslovanju Croatia leasinga nije najveći problem za Upravu Croatia osiguranja d.o.o. jer to državno osiguravajuće društvo godišnje gubi i do 250 milijuna kuna zbog isplata lažnih šteta.

U proporcionalnoj usporedbi s ostalim osiguravajućim kućama, CO ima i do 30 posto više isplata, što je u dobroj mjeri rezultat sprege kriminalaca i korumpiranih zaposlenika iz same kuće. Interna revizija, ali i radna skupina sastavljena od krim policajaca, službenika Hanfe i DORH-a posljednjih godinu dana češlja svaku prijavu štete.

Prevare od 1,5 milijardi kuna

Zloporaba osiguranja nije jedino kazneno djelo koje može biti počinjeno na štetu osigu-ranja. Česta je kombinacija raznih kaznenih djela, npr. prijevara i krivotvorenje ispra-va. Procjenjuje se da osugura-vatelji u Hrvatskoj godišnje zbog lažnih šteta gube 1,5 milijardi kuna. Ipak, godišnje se podnese tek desetak kaznenih prijava za to.

Predsjednik Nadzornog odbora Croatia osiguranja, Ivan Šuker, uz predsjednika Uprave Hrvoja Vojkovića, bio je jedan od inicijatora stvaranja radne skupine za suzbijanje lažnih šteta.

Najveći dio lažnih prijava podnose moralno dvojbeni vlasnici polica osiguranja od autoodgovornosti i kasko polica.

Ogromne svote zarađuju organizirane bande sastavljene od korumpiranih prometnih policajaca, procjenitelja iz vlastitih redova, prevaranata i servisera.

Jači nadzor filijala, kao i dugotrajne analize zahtjeva za isplatu štete ljute poštene osiguranike.

Dulje čekaju isplatu, a često i sami primijete hladnu sumnjičavost u kući koja bi im nakon pretrpljene nesreće i materijalnog gubitka trebala staviti “melem na ranu”.

- Takozvani built-up claim (napuhavanje štete) lakše se čini kod šteta na osobama jer tu novčani ekvivalent nije fiksan - objašnjava Hrvoje Odak iz Croatia osigiuranja.

U razotkrivanju ilegalnih radnji Croatia osiguranje koriste i privatne ovlaštene detektivske agencije.

Diplomirani kriminalist Siniša Patačko, direktor Privatne izvještajne agencije (PIA), objasnio je kako rade privatni detektivi kad ih unajmi osiguravajuća kuća.

- Ako osoba tvrdi da je u nesretnom slučaju ostala teško nepokretna i mora se služiti štakama, a detektiv je snimi kako s lakoćom hoda - osiguravatelj to zna cijeniti - slikovito opisuje Patačko.

Osiguravatelji stvaraju jedinstvenu bazu podataka, a neke kuće uzimaju oštećene dijelove automobila kako se oni ne bi opet pojavili u zahtjevima za isplatu.



U proporcionalnoj usporedbi s ostalim osiguravajućim kućama, CO ima i do 30 posto više isplata, što je u dobroj mjeri rezultat sprege kriminalaca i korumpiranih zaposlenika iz same kuće. Interna revizija, ali i radna skupina sastavljena od krim policajaca, službenika Hanfe i DORH-a posljednjih godinu dana češlja svaku prijavu štete. Predsjednik Nadzornog odbora Croatia osiguranja, Ivan Šuker, uz predsjednika Uprave Hrvoja Vojkovića, bio je jedan od inicijatora stvaranja radne skupine za suzbijanje lažnih šteta.
Ogromni gubici

Najveći dio lažnih prijava podnose moralno dvojbeni vlasnici polica osiguranja od autoodgovornosti i kasko polica. Ogromne svote zarađuju organizirane bande sastavljene od korumpiranih prometnih policajaca, procjenitelja iz vlastitih redova, prevaranata i servisera.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još