Hrvatska OTKRIĆE SLOVENSKOG POLITOLOGA

Ne može cijeli Piranski zaljev biti slovenski

Predstojnik katedre za međunarodne odnose na ljubljanskom fakultetu političkih znanosti Milan Brglez izjavio je za mariborski list 'Večer' kako nije moguće da cijeli Piranski zaljev bude slovenski

Svojim stajalištem slovenski politolog je relativizirao opravdanost nekih polazišta sadašnjeg i bivšeg premijera Boruta Pahora i Janeza Janše u graničnom sporu s Hrvatskom.

'Nemoguće je postići da cijeli zaljev bude slovenski ako nije slovensko i kopno oko toga zaljeva. To bi dovelo do jednog neobičnog rezultata - ulazak s hrvatske plaže u more zaljeva značio bi ulazak u Sloveniju', rekao je Brglez, komentirajući nedoumice koje se postavljaju nakon blokade hrvatskih pregovora i dilema kako postići 'častan kompromis' za obje države, unatoč Pahorovim izjavama da i dalje traži da hrvatska iz pristupne dokumentacije 'isključi' sporne dokumente, među njima i zakone u kojima se nalaze zemljovidi s privremenom crtom sredine u Piranskom zaljevu.

Kritizirajući stajalište slovenskih premijera kako je za određivanje granične crte na moru važno stanje na dan 25. lipnja 1991. godine, kada je navodno Slovenija kontrolirala cijeli Zaljev, Brglez je naveo da je tzv. Brijunskim dogovorom Janše i Sanadera i sa slovenske strane opozvan parafirani sporazum Drnovšek-Račan koji je Sloveniji jamčio većinu Piranskog zaljeva i eksklavu koja bi ju povezivala preko 'morskog dimnjaka' s otvorenim morem.

'Odstupanje od sporazuma Drnovšek-Račan po mojem je sudu bilo pogrešno, a stanje sa 25. lipnjem 1991. godine povezano je s Badinterovom arbitražom koju su priznale i Slovenija i Hrvatska. Ta je arbitraža priznala stanje uti juris possidetis, čime su republičke granice postale državnima', rekao je Brglez.

Ljubljanski profesor smatra kako bi sada premijer Pahor morao potražiti način da dođe do kompromisnog rješenja blokade hrvatskih pristupnih pregovora i to tako da se arbitraža ili sud više uopće ne spominju, jer Slovenija ciljeve iz sporazuma Drnovšek - Račan može postići samo bilateralnim dogovorom s Hrvatskom.

'Zaplet do kojega je dovela blokada mora se riješiti tako da se očuva čast obiju država. Mora se u nečemu može popustiti da se u nečemu dobije. Ali, tako da dobiju obje strane. Ako smo prije tražili da se sporna granična dokumentacija isključi iz pregovora, a onda zatražili i da se ti dokumenti ne smiju iznijeti pred trećega (arbitražu ili sud), onda je mogući manevar koji sada preostaje da se taj treći više niti ne spominje', pojasnio je Brglez za mariborski list Večer.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još