Hrvatska HRVATSKI SABOR

Većina za Zakon o financiranju vodnog gospodarstva

Hrvatski sabor danas je zasjedanje nastavio raspravom o predloženom Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva, koji utvrđuje izvore sredstava za financiranje svih ciljeva u vodnom gospodarstvu

Zakon se temelji na Strategiji upravljanja vodama koja predviđa da se u financiranje vodnoga gospodarstva u idućih 15 godina treba uložiti 53 milijarde kuna, a znatan dio tog iznosa 'pokrila' bi EU.

Kao obveza je propisano da svi koji koriste vode plaćaju naknade za određeni vid korištenja voda, a, sukladno novom Zakonu o vodama koji je Sabor jučer raspravio, ukidaju se naknade za vađenje šljunka i pijeska, budući da se zabranjuje takva eksploatacija iz vodotoka.

Zakon predviđa četiri vrste naknada - one koje su prihod države (vodni doprinos te doprinos za uređenje, korištenje i zaštitu voda), koje su prihod gradova i općina (naknada za priključenje), prihod županija (za navodnjavanje), te naknade koje su prihod komunalnih poduzeća (naknada za razvoj).

Predviđeno je da će u roku od jedne godine od stupanja na snagu zakona Hrvatske vode otkazati sve ugovore sklopljene s obveznicima naknade za zaštitu voda koji ispuštaju tehnološke otpadne vode. Njima će se priznati gubitak vode u tehnološkom ili sličnom postupku, te im odrediti obvezu ugradnje uređaja za mjerenje količina ispuštenih otpadnih voda.

Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Zdravko Krmek istaknuo je da će donošenjem Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva Hrvatska u potpunosti zaokružiti i s EU uskladiti regulativu vezanu uz vode.

Većina saborskih klubova u raspravi podržala je predloženi zakon.

Nevenka Marinović (HDZ) pozdravila je donošenje zakona kojim se, istaknula je, osigurava ravnomjeran razvoj vodoopskrbe kroz decentralizaciju financiranja.

Posebno je pohvalila izdvajanje 8 posto od vodnog doprinosa koji se, iako je prihod države, vraća lokalnim jedinicama za izgradnju sustava obrane od poplava. 'U tome smo daleko ispred i dijela članica EU', naglasila je.

Zakon je podržao i HNS, u čije je ime Danica Hursa naglasila da u zakonu treba jasno navesti koje su to naknade prihod lokalnih jedinica, a koje komunalnih poduzeća, te 'eksplicitno odrediti' da visinu naknade za navodnjavanje određuje lokalno predstavničko tijelo.

Pozvala je na hitno ulaganje u rekonstrukciju i obnovu vodoopskrbne mreže, upozorivši da se pri isporuci vode korisnicima u vodovodnoj mreži gubi i do 40 posto vode.

Upravo zbog te odredbe po kojoj bi građani vodnu naknadu plaćali po zahvaćenoj, a ne isporučenoj vodi, dakle plaćali bi i gubitke na vodi, IDS neće podržati zakon.

Damir Kajin uvjeren je, naime, da će cijena vode u idućoj godini poskupjeti i do 30 posto, jer je, istaknuo je, nemoguće očekivati da će, primjerice, Zagrebački Holding sam platiti 50 posto gubitka vode u vodovodu, već će taj teret snositi građani.

'U ovakvoj kriznoj situaciji, kada su građani financijski najranjiviji, kada je gospodarstvo razoreno, kada je u samo ovoj godini izgubljeno 75.000 radnih mjesta, povećavati bilo kakve fiskalne ili parafiskalne namete u najmanju je ruku bezobrazno', poručio je IDS-ov zastupnik.

Da će voda poskupjeti smatraju i u SDP-u. 'Naveli ste da se zakon donosi u interesu državnog proračuna, u interesu lokalne samouprave, a gdje je interes građana?', poručio je predlagateljima Luka Denona (SDP).
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još