Hrvatska NOVI PROSVJED KRUGA ZA TRG

Europa osudila Sloveniju zbog Tita, hoće li i nas?

Građanska inicijativa Krug za trg, koja se sastoji od 30-ak udruga, u četvrtak ponovno organizira prosvjednu akciju za promjenu Trga Maršala Tita u Kazališni trg

'Tito u središtu Zagreba nož je u srce ljudi koji su bili njegove žrtve', kazala je u srijedu Maja Runje iz Kruga za trg.  U inicijativi smatraju kako po nekome tko je odgovoran za progone, likvidacije i mučenja ne može biti nazvan jedan od najljepših zagrebačkih trgova. Sličan stav ima i Europska pučka stranka, koja čini većinu u Europskom parlamentu. Oni su u utorak oštro kritizirali Sloveniju zbog imenovanja ulica po Josipu Brozu Titu kao i odlikovanje bivšeg šefa tajne komunističke policije UDBA-e Tomaža Ertla.

Zločin u brojkama

Iz inicijative Krug za trg podsjećaju kako je za vrijeme Titove vladavine u Hrvatskoj u zatvoru u Lepoglavi ubijeno ili 'nestalo' 205 političkih zatvorenika, u Staroj Gradiški, u kojoj je robijao i Vlado Gotovac, ubijeno je 160 političkih zatvorenika. U logoru na Golom otoku pokopano je najmanje 400 zatvorenika.


'U kontekstu 20. obljetnice demokratskih promjena u Europi, kada se demokratska Europa prisjeća važnosti događaja od prije dvadeset godina, zastupnička skupina EPP-a u Europskom parlamentu odbacuje sustavno ohrabrivanje promidžbe komunističkih simbola i diktatora u nekim zemljama članicama. Primjerice, u Ljubljani, glavnom gradu Slovenije, jedna ulica imenovana je po diktatoru Josipu Brozu Titu ove godine, a slovenski predsjednik Danilo Tuerk prošli je tjedan odlikovao Ertla, bivšeg šefa tajne komunističke policije UDBA', kaže se u priopćenju EPP-a.

'Žalimo zbog odlikovanja bivšeg šefa tajnih službi Slovenije. To je kao da ste odlikovali čelnika STASI-a u istočnoj Njemačkoj', šef zastupničke skupine EPP-a Joseph Daul.

Osudu komunističkih zločina nalaže i Rezolucija europskog parlamenta od 2. travnja 2009. u kojoj se u članku L kaže: 'Europa neće biti ujedinjena ako ne uspije stvoriti zajedničko stajalište o svojoj povijesti, ako ne prepozna nacizam, staljinizam te fašističke i komunističke režime kao zajedničku zlu ostavštinu te ako ne pokrene iskrenu i temeljitu raspravu o njihovim zločinima u prošlom stoljeću.'

U Rezoluciji vijeća Europe o osudi komunističkih zločina od 25. siječnja 2006. u članku 12. stoji da 'Parlamentarna skupština snažno osuđuje masovno kršenje ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima i izražava sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina. U članku 13. poziva se pak sve komunističke i post-komunističke partije da u svojim zemljama, ako to do sada nisu učinile, ponovno procijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, jasno se distanciraju od zločina počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima i da ih se osudi bez ikakvih nejasnoća'.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još