KRIVOTVORENI LIJEKOVI

Hrvati najčešće kupuju lažnu 'viagru' iz Indije

25.01.2017 u 16:20

Bionic
Reading

Hrvatski proizvođači lijekova do veljače 2019. godine, sukladno EU direktivama, morat će uvesti tzv. serijalizaciju lijekova kako bi se spriječilo njihovo krivotvorenje. U praksi će to značiti da će svaki lijek morati imati poseban bar kod preko kojeg će se moći očitati o kakvom se lijeku radi. Financiranje čitave priče prebačeno je na same proizvođače, a ne budu li lijekovi na sebi imali potrebne podatke neće se moći staviti na tržište

Pravo na nešto dužu prilagodbu imat će Grčka, Italija i Belgija jer su oni određenu vrstu serijalizacije već imali dok će sve ostale članice EU to morati završiti do početka veljače 2019. godine.

Od Tihane Govorčinović iz Hrvatske ljekarničke komore, doznajemo da u Hrvatskoj kroz redovne distribucijske lance nikada nije zabilježena pojava krivotvorenog lijeka.

S druge pak strane iz Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) napominju da unatoč tome što lažni lijekovi nisu zabilježeni u regularnoj mreži ipak su pronađeni na crnom tržištu (ilegalni uvoz, neovlaštena prodajna mjesta, oglasnici…

Hrvati tako, prema podacima HALMED-a, a temeljem akcija u kojima su surađivali s policijom i carinom, najčešće preko interneta naručuju krivotvorene lijekove za liječenje erektilne disfunkcije porijeklom iz Indije, Kine i Sirije. O kojim količinama je riječ nisu naveli.

'S obzirom na to da se krivotvoreni lijekovi često distribuiraju bez ambalaže, samo u vrećicama, ponekad je teško sa sigurnošću odrediti njihovo porijeklo', napominju u HALMED-u i dodaju da podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se u razvijenim zemljama najviše krivotvore lijekovi za poboljšanje stila života; lijekovi za erektilnu disfunkciju, lijekovi za liječenje pretilosti, intelektualni stimulansi, kortikosteroidi, antihistaminici.  

U zemljama u razvoju ima najviše krivotvorina među lijekovima za liječenje po život opasnih bolesti; antibiotici, onkološki lijekovi, analgetici, kardiovaskularni lijekovi, antivirotici i antimalarici.

O kolikoj opasnosti je riječ svjedoči, između ostalog, i primjer iz Nigerije, gdje je 1995. godine 50.000 ljudi cijepljeno s krivotvorenim cjepivom za meningitis, slijedom čega je 2.500 ljudi umrlo.  Oko 190 djece umrlo je u Nigeriji, Haitiju i Indiji u razdoblju od 1990. do 1998. godine jer se u krivotvorenim sirupima za kašalj nalazio antifriz dietilenglikol.

Osim krivotvorenih lijekova koji sadrže potpuno krive sastojke ili prave sastojke u neodgovarajućim količinama, u HALMED-u navode, velika su opasnost i lijekovi koji uopće ne sadrže djelatnu tvar. Takvi lijekovi, koji primjerice sadrže samo laktozu, nemaju nikakav terapijski učinak.

U tom slučaju pacijent je uvjeren da uzima terapiju, a zapravo se uopće ne liječi i njegova bolest može napredovati te čak dovesti i do smrtnog ishoda.

Stoga upozoravaju građane da lijekove, iz sigurnosnih razloga, kupuju isključivo na ovlaštenim prodajnim mjestima.