NAPAD NA USTAVNI SUD

Vrhovni sudac poučio 'neupućenog' Orepića o sudbenoj vlasti

09.12.2016 u 10:00

Bionic
Reading

Uistinu je čudno da ministar unutarnjih poslova istupa na ovakav način u vezi jedne institucije i da se preko toga prelazi, ali to je posebnost naše države kakvu si neke druge ne bi dopustile. Međutim, ovu bi situaciju svakako trebalo na neki način razriješiti jer za to postoje načini i kanali, bez obzira na to o kome se radi. Upozorio je na to doc. dr. Marin Mrčela, sudac Vrhovnog suda i predsjednik Skupine zemalja za borbu protiv korupcije Vijeća Europe (GRECO) tijekom tribine koju su u povodu Međunarodnog dana borbe protiv korupcije i Međunarodnog dana ljudskih prava u četvrtak priredili Antikorupcijsko povjerenstvo Varaždinske županije i Koordinacija za ljudska prava Varaždinske županije, a u suradnji sa županijskim Etičkim povjerenstvom

Premda je Mrčela na tribini pod nazivom 'Kako parlamentarci mogu spriječiti korupciju vlastitim primjerom' uglavnom iznosio dio prakse GRECO-a u vezi sprečavanja korupcije u parlamentu, a koji je primjenjiv i na niže razine kao što su gradska i općinska vijeća, nisu zaobiđene ni druge teme, posebice aktualna u vezi Ustavnog suda. Nju je ponovno otvorio ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić koji je opetovano ustvrdio da je Ustavni sud, kakav je danas uslijed klijentelističke politike, prijetnja nacionalnoj sigurnosti te je stoga pozvao ustavne suce na ostavku, a sve zbog jednog suca koji je priznao da se lažno predstavio u sjedištu Hypa, odnosno sumnji da je primio novac radi prenamjene zemljišta u vlasništvu te banke, što ovaj opovrgava.

'Ako postoji sumnja da je netko od članova Ustavnog suda primio mito, onda se zna koji je put u pravnoj državi. Neprirodna je situacija da ministar unutarnjih poslova proziva jednu instituciju i njezine članove, odnosno pojedince u njoj, a da nije iskoristio ovlasti koje po zakonu ima', naglasio je Mrčela upozorivši da ustavni suci ne spadaju u sudbenu vlast, što ministru nije baš jasno jer poziva da se o svemu očituju DSV i predsjednik Vrhovnog sud koji, međutim, nemaju ništa s Ustavnim sudom jer je on svojevrsna četvrta grana vlasti, uz izvršnu, zakonodavnu i sudbenu.

Istraživanje o korupciji pokazalo da je Hrvatska u nekim stvarima čak bolja od razvijenih europskih država

Kako je ukazao tijekom tribine, nema države bez korupcije, a u Hrvatskoj je situacija po nekim pitanjima mnogo bolja nego što je to dojam, iako još uvijek ima stvari koje su mogu poboljšati i popraviti. Na to, uz ostalo, ukazuje i istraživanje kakvo su proveli Vijeće Europe i Europska unija prema kojima građani EU-a smatraju da je korupciji najizloženija politika, odnosno političke stranke, čak i više od sudaca.

'Kada je Transparency International radio anonimno istraživanje po zemljama, utvrdio je da je u Švicarskoj šest posto ispitanih reklo da su pravosuđu dali mito, dok je u Hrvatskoj to isto ustvrdilo četiri posto. A kakva je u nas percepcija', zapitao je Mrčela.

Dok je otvara pitanje sastava Ustavnog suda i načina izbora ustavnih sudaca, koje se navodi da su plod političke trgovine, ukazao je kako se postaje sudac u nekim drugim zemljama.

Primjeri Švicarske, Austrije, Italije i Nizozemske o utjecaju politike na ustavne sudove

'U Hrvatskoj sudac ne smije biti član političke stranke, što je izvrsno jer bismo imali katastrofu kada bismo imali situaciju kao u Švicarskoj. U toj zemlji ne možete biti izabrani za federalnog suca ako nemate potporu stranaka, dakle nešto slično kao kod našeg Ustavnog suda. A kada ste izabrani s liste jedne stranke, odnosno uz potporu stranaka, onda suci toj stranci moraju plaćati članarinu. Svojevoljno, a praksa je, međutim, ta da neki ne plaćaju pa se otvorilo pitanje što se događa kod reizbora, ali odgovor na to nismo dobili', ukazao je Mrčela.

Ukazao je i na to da u Italiji sudac može biti u jednom gradu, a gradonačelnik u drugom, austrijski sudac pak može biti vijećnik u drugom gradu, dok u Nizozemskoj sudac može istovremeno biti i zastupnik u parlamentu, ali to se nije dogodilo dvadeset godina.

'Svim tim zemljama dali smo preporuke da politika valja biti odvojena od sudbene vlasti i da suci ne smiju obavljati političke dužnosti. Dajemo i druge preporuke, ovisno o temama koje sami u GRECO-u odabiremo, kao i ocjenjivačke krugove, kojih smo do sada imali četiri. Prvi je počeo 2000. godine kada su se ocjenjivala tijela država članica GRECO-a za borbu protiv korupcije, zatim oduzimanje imovine od korupcije i korupcija u javnoj upravi, odgovornost pravnih osoba za koruptivna djela te transparentnost i nadziranje izbornih promidžbi. Još traje krug u kojem se ocjenjuje sprečavanje korupcije u odnosu na zastupnike, dok ćemo iduće godine ocjenjivati sprečavanje korupcije u vladi i očuvanju integriteta', najavio je Mrčela.

Kako države provode antikorupcijske preporuke

Preporuke GRECO-a njegove države članice, među kojima su i SAD te Bjelorusija, provode različitim brzinama.

'Tako je Finska, primjerice, 16 preporuka provela i prije roka od godinu i pol dana, dok je Švedskoj trebalo šest godina, a Danska misli da ne treba mijenjati jer je kod nje sve dobro. Od 33 preporuka koje su upućene Hrvatskoj, provedene su 32 i pol, a potonje se odnosi na imunitet zastupnika. Naime, tražili smo da se propiše kada se zastupnicima može skinuti imunitet, što nije napravljeno, ali je ustaljena praksa da im se skida svaki put kada to zatraži DORH', ukazao je Mrčela dodavši da GRECO gleda i propise, ali i praksu.

Kod sprečavanja sukoba interesa te korupcije u parlamentu i drugim javnim tijelima bitnim smatra etički kodeks kojim je propisano što se ne smije, a transparentnost drži najvažnijom.
'Borba protiv korupcije počinje još u dječjem vrtiću, a kod nje je važno obrazovanje kako u školi tako i kod kuće. Represivni aparat zadnja je brana', upozorio je Mrčela te pohvalio zalaganje Varaždinske županije u vezi transparentnosti rada i suzbijanja korupcije.