PRVA SJEDNICA VLADE

Plenković: Ina nikad i nikako neće postati podružnica MOL-a

27.10.2016 u 13:16

  • +15

Na prvoj sjednici Vlade RH očekuje se predstavljanje promjene poreznih zakona

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Bionic
Reading

U Banskim dvorima prvi put zasjeda Vlada premijera Andreja Plenkovića, a jedna je od ključnih točaka na današnjem dnevnom redu otvorenog dijela sjednice predstavljanje porezne reforme čije je obrise ovih dana već iznosio ministar financija Zdravko Marić. Uvodno je Plenković podsjetio na temeljne ciljeve programa svoje Vlade te se osvrnuo na Inu poručivši kako neće dopustiti da Ina postane podružnica MOL-a

'Nakon predstavljanja Vlade u Saboru želio bih još jednom ponoviti glavne odrednice našega rada', istaknuo je uvodno premijer Andrej Plenković te podsjetio: 'Želimo do 2020. ostvariti četiri temeljna cilja, a to su stabilan gospodarski rast, nova radna mjesta, zaustavljanje iseljavanja te društvena pravednost i solidarnost.'

Ostvarivanje održivog gospodarskog rasta bit će ključni prioritet rada 14. hrvatske Vlade. Stoga ćemo posebnu pozornost posvetiti definiranju mjera usmjerenih na gospodarski razvoj. One će biti usmjerene na povećanje životnog standarda svih hrvatskih ljudi, poticanje proizvodnje te stvaranje novih radnih mjesta', istaknuo je premijer.

'S tim ciljem provest ćemo i cjelovitu poreznu reformu, čije je predstavljanje jedna od glavnih točaka današnje sjednice Vlade, a ona će obuhvatiti sve segmente poreznog sustava i biti usmjerena na pojednostavljenje sustava, širenje porezne baze i porezno rasterećenje građana i poduzetnika', ukratko je najavio Plenković poreznu reformu čije je detalje kasnije iznio ministar financija Zdravko Marić, a o čemu opširnije možete čitati ovdje.



'Pripremit ćemo strategiju za Inu'

Premijer se u uvodnom dijelu osvrnuo i na Inu i zbivanja oko rafinerije Sisak kazavši da je ona najveća kompanija u Hrvatskoj te da će bitan cilj Vlade biti osigurati uvjete za njezin daljnji rad: 'Pripremit ćemo strategiju kakvu Inu želimo i temeljem te strategije pristupit ćemo rješavanju svih otvorenih pitanja između dva najveća dioničara. Nastavljamo s arbitražom. Inzistirat ćemo na tome da Ina investira u istraživanje, proizvodnju i preradu i da zadrži sve osobine moderne, vertikalno integrirane kompanije što znači projekte i u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu, upravo kako je to predviđeno i dioničarskim ugovorom.'

'Očekujemo da MOL prema Ini postupa kao odgovoran strateški partner. Nikako nećemo dopustiti da se Ina pretvori u podružnicu MOL-a', zaključio je Plenković i kazao da je za idući tjedan dogovorio sastanak s predsjednikom Uprave Ine Zsoltanom Aldottom, na kojemu će biti i ministri te je kontaktirao i s lokalnim vlastima u Sisku.

'Privatizacije strateških resursa neće biti'

Komentirajući najave osnivanja novoga ministarstva zaduženog za državnu imovinu, predsjednik Vlade je kazao: 'Hrvatska raspolaže značajnim fondom nedovoljno iskorištene imovine i njome se mora učinkovito upravljati što će biti zadaća novog ministarstva. Upotreba državne imovine nije privatizacija, ali je ni ne isključuje.'

'Privatizacije strateških resursa neće biti, a ono što će se staviti na taj način u funkciju - napravit će se uz maksimalnu transparentnost', obećao je Plenković kazavši da je partnersko korištenje privatnog sektora za brži rast i bolju zaposlenost dobrodošlo i potrebno.


'Vlada je spremna preuzeti obveze suočavanja s prošlošću'
 
Premijer se osvrnuo i na ukop dijela žrtava Hude Jame u Sloveniji, čemu će prisustvovati predsjednica Republike Hrvatske. 'Svečano pokapanje žrtava iz Hude Jame podsjeća nas na naš dug žrtvama totalitarizama', kazao je Plenković istaknuvši da je riječ o značajnom događanju.
 
'Vlada je spremna preuzeti obveze suočavanja s prošlošću svih totalitarnih režima sukladno europskim rezolucijama i iskustvima drugih europskih država', poručio je premijer i obećao potporu istraživanjima svih nepoznatih grobnica te otvaranje arhiva i dostojan ukop žrtava.

'To znači da će Vlada, između ostalog, uložiti napor za uspostavu najprimjerenijeg institucionalnog i pravnog modela za istraživanje skrivenih masovnih grobnica, stvoriti zakonsku pretpostavku koja će istraživačima učiniti dostupnom cjelokupnu arhivsku građu, a žrtve će napokon dobiti pravo na grob i spomen i postati dio pomirenog kolektivnog nacionalnog pamćenja', naglasio je premijer ustvrdivši kako Vlada smatra da je proces suočavanja s naslijeđem totalitarnih režima ne samo civilizacijski, moralni i politički doseg, već i važno institucionalno sredstvo za daljnju pluralizaciju i demokratizaciju hrvatskoga društva



Što je Vlada izmijenila u svojem Poslovniku?

Vlada je na svojoj prvoj sjednici u Banskim dvorima usvojila izmjene svojega Poslovnika pa će ubuduće imati sedam radnih tijela, odnosno pet koordinacija i dvije komisije, a umjesto zamjenika ministara uvode se državni tajnici. Premijer Plenković bit će na čelu Kadrovske komisije dok će Administrativnom predsjedati ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić

Predsjednik Koordinacije za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava bit će potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, a predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti i hrvatske branitelje bit će potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević

Na čelu Koordinacije za pravosuđe i upravu bit će potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta Martina Dalić vodit će Koordinaciju za gospodarstvo i društvene djelatnosti, a Goran Marić, zasad još bez portfelja, bit će predsjednik Koordinacije za upravljanje državnom imovinom.


'Želimo snažnu suradnju sa socijalnim partnerima'

Vlada je imenovala i svoje predstavnike u Gospodarsko-socijalnom vijeću, a to su Dalić, Kovačić, Murganić i Zdravko Marić te ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić te ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, a Plenković je poručio: 'Imenovanjem već na prvoj sjednici šaljemo poruku da želimo snažnu suradnju sa socijalnim partnerima.'

Vlada je izmijenila i uredbu o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja pa potpredsjednici Vlade više nisu štićene osobe. No valja reći da se to ne odnosi na potpredsjednike Stiera i Krstičevića, koji i dalje ostaju štićene osobe, ali temeljem toga što obnašaju funkcije ministara vanjskih i europskih poslova te obrane.


Kreću konzultacije s Europskom komisijom o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa

Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Vlada je dala u zadatak da započne konzultacije članicama Europske unije i Europskom komisijom oko zaštite interesa Hrvatske u Jadranskom moru, uključujući i mogućnost proglašenja i pune primjene isključivog gospodarskog pojasa.

Ministarstvo će raditi u koordinaciji s drugim nadležnim ministarstvima, a dobilo je godinu dana da Vladu izvijesti o rezultatima kako bi ona mogla donijeti odluku uzevši u obzir sve gospodarske, političke i ekološke aspekte te odluke.

'Trenutačno se ZERP primjenjuje na države koje nisu članice EU-a. Međutim, u kontekstu pripreme provedbe integrirane pomorske politike na Sredozemlju, EK je objavila studiju o koristima od uspostava takvih zona ili pojasa i preporučila članicama da ih proglase i u tom je kontekstu naša intencija da se vodi ove razgovore', pojasnio je kolegama šef hrvatske diplomacije Davor Ivo Stier

EU između Valonije i Kanade

Nakon što je jučer podnio izvješće o sastanku Europskog vijeća, održanog 20. i 21. listopada 2016. zastupnicima i zastupnicama u Saboru, Plenković je informacije podijelio i s kolegama i kolegicama u Vladi: 'Trenutačno vlada konsenzus o zaštiti vanjskih granica Europske unije. Stanje na balkanskoj ruti je relativno mirno i nastavlja se s pripremama za ulazak u Schengenski prostor.'

Na Vijeću se govorilo i o trgovinskim sporazumima, dodao je i istaknuo da se 'nastoji pronaći rješenje kako bi se Valoniju privoljelo na sklapanje trgovinskog sporazuma Kanade i Europske unije', a Vlada je danas prihvatila i pokretanje postupka za sklapanje Sporazuma o strateškom partnerstvu s Kanadom