ISTRAŽIVANJE

Evo kakve ocjene dobivaju hrvatski učenici i koji su im predmeti najdraži

12.10.2016 u 19:41

Bionic
Reading

S kakvim uspjehom najčešće prolaze hrvatski učenici završnih razreda u osnovnim i srednjim školama te koji su im predmeti draži, otkrila je anketa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje provedena među 3664 osmoškolca i 3707 maturanata. Istraživanjem se željela utvrditi struktura profesionalnih namjera učenika završnih razreda u ovoj školskoj godini, a evo što se pokazalo

Najveći broj osnovnoškolaca završio je šesti i sedmi razred s vrlo dobrim uspjehom. Više je četvorki ipak palo na kraju šestog razreda (41,4 posto), a nešto manje godinu kasnije (39,3 posto). Proporcionalno s upisom u viši razred škole pada i završni uspjeh na kraju školske godine. Tako je odlikaša u šestim razredima bilo 39,1 posto, a u sedmom se njih broj smanjio na 32 posto. S trojkom je njih 18,7 posto završilo šesti razred, a njihov broj je porastao gotovo za deset posto u sedmom razredu. Najmanje je učenika koji su završili s uspjehom dovoljan.

Većina je vrlo dobrih

Kada su stručnjaci s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje upitali osmaše kakav uspjeh očekuju u posljednjem razredu osnovne škole, najviše ih se složilo da će biti vrlo dobri, nešto manje odlični, onda tek dobri, a najmanje dovoljni. Ništa se među školarcima po tom pitanju nije promijenilo u odnosu na prethodna istraživanja među njihovim vršnjacima o profesionalnim namjerama što se tiče očekivanog boljeg školskog uspjeha u završnom razredu osnovne škole nego što su ga postigli u prethodnim razredima. 

Razrednici su pak procijenili kako najveći broj učenika, njih 72,1 posto, nema izrazite sposobnosti i sklonosti za pojedina nastavna područja, nego samo njih 27,9 posto voli sve predmete, od stranih jezika preko prirodnih i društvenih predmeta do likovne i glazbene kulture te dalje od informatike, tehničke i tjelesne kulture do kombinacije različitih predmeta.  

Najviše odlikaša iz likovne i tehničke kulture, a dvojki iz matematike

Najviše je ipak odlikaša iz likovne i tehničke kulture, a najviše je dvojki zaključeno iz matematike.  

Slična je situacija i među hrvatskim maturantima. Anketom ih je u ovoj školskoj godini obuhvaćeno 3707 s područja cijele Hrvatske. Dok je najveći dio njih rekao kako su prvi, drugi i treći razred završili s vrlo dobrim uspjehom, trećina je bila dobra, a samo petina može ih se pohvaliti odličnim uspjehom.  

I njihovi razrednici složni su s onima iz osnovnoškolskih klupa u mišljenju da među najvećim brojem maturanata nema onih s izraženim sposobnostima i sklonostima za pojedina nastavna područja (65,3 posto). U srednjoj školi ipak je nešto više onih koji su skloni društvenim, prirodnim i tehničkim predmetima (34,6 posto).