UVOĐENJE DIREKTIVE

Smanjivanje troškova infrastrukture za brzi internet čeka novu Vladu i Sabor

30.09.2016 u 18:26

Bionic
Reading

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture priopćilo je u petak da će direktiva Europske komisije o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, biti u postupku donošenja čim budu konstituirani novi Sabor i Vlada

"Republika Hrvatska pripremit će odgovor na obrazloženo mišljenje Europske komisije, u kojem će istaknuti da će se nacrt prijedloga zakona kojim se prenosi direktiva 2014/61/EU u domaći pravni poredak, uputiti u postupak donošenja Vladi i Hrvatskome saboru odmah po njihovu konstituiranju, odnosno stupanju na dužnost nove Vlade, a nakon provedbe prethodnog postupka pri nadležnim državnim tijelima", kaže se u priopćenju.

Usporedno s time, kako se dodaje, dovršit će se postupak izmjena i dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama i Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, kojima će se prenijeti manji dio odredaba direktive.

Ministarstvo ističe da je nacrt prijedloga zakona kojim se prenosi direktiva u cijelosti dovršen, provedeno je javno savjetovanje, kao i cjelovit postupak procjene učinaka propisa te su prikupljena mišljenja svih nadležnih državnih tijela.

Međutim, kako se dodaje, u međuvremenu su nastupile okolnosti na koje se nije moglo utjecati odnosno Vladi je izglasano nepovjerenje te je nastavila djelovati u tehničkom mandatu, a Hrvatski sabor je raspušten pa nije bilo moguće dovršiti zakonodavni postupak u skladu s rokovima iz direktive.

Hrvatska je jedna od 19 zemalja Europske unije koje je Komisija upozorila zbog toga što još nisu u nacionalno zakonodavstvo prenijele direktivu kojoj je cilj smanjiti troškove izgradnje širopojasne mreže za 30 posto.

Riječ je o nizu mjera koje je Komisija predložila u ožujku 2013. s ciljem smanjenja troškova uspostave komunikacijskih mreža velike brzine za 30 posto, koje su sve države članice u svoja zakonodavstva trebale prenijeti do 1. siječnja ove godine. Njih 19 koje to još nisu učinile dobile su posljednje upozorenje, a sada imaju rok od dva mjeseca u kojem mogu obavijestiti Komisiju o mjerama koje su poduzele za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravom EU-a.

Uz Hrvatsku, EK je upozorila Austriju, Belgiju, Bugarsku, Cipar, Češku, Estoniju, Finsku, Francusku, Grčku, Mađarsku, Latviju, Litvu, Luksemburg, Nizozemsku, Portugal, Slovačku, Sloveniju i Veliku Britaniju. Ne obavijeste li te zemlje Komisiju o mjerama koje su poduzele za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravom EU-a, EK može odlučiti da ih, u skladu s pravilima EU-a o povredama propisa, uputi Sudu EU-a, kao i predložiti novčane kazne.