SJAJAN CRAFT PO NORVEŠKOJ RECEPTURI

U pozadini Prvog viškog piva šašava je bodulska priča

23.07.2016 u 20:07

Bionic
Reading

Kad sam prvi put čuo priču o Prvom viškom pivu, trenutačnom prvom pivskom craft hitu, pomislio sam – to mora da je smislio Siniša Mesnjak, pivopilac, osmi povjerenik za Trećić i literarni alter ego Renata Baretića. Kad ono ćorak - kao i sve dobre storije, i ova se umijesila sama od sebe, suprotivu svih razumskih i ekonomskih razloga, surfajući tek na valu dobre volje i pokoje kune

‘Zbilja je u najmanju ruku čudno to da zakleti vinoljupci na Visu, otoku od davnina zasađenom lozom, odluče proizvesti pivo! Ali svijet bi bez čuđenja i čuda bio puno dosadnije mjesto, a Vis s pivom ne samo da je zabavniji, nego, nadamo se, i bolji', kaže mi Nebojša Taraba, nekad novinar, danas TV producent i jedan od pokretača brenda Prvog viškog piva. Uz njega su još jedan bivši novinar i aktualni TV producent Miodrag Sila, pa - čuj ovo - poznati viški vinar Damir Radica i za kraj ino ulagači - Norvežani predvođeni Kjellom Einarom Karlsenom.

Njihov proizvod upakiran u orošenu bočicu s dizajnerski osmišljenom falkušom razvijenih jedara ovih dana osvanuo je od Zagreba do Visa (i svakog mjesta sa šankom koji drži do sebe), a evo kako je priča počela.

‘Dolazim na Vis od 2001. i najprije sam na druženjima kruga Under the Oleander (na kojima su osim navedenih sjedili još Josip Dujmić Jop, vlasnik legendarne zagrebačke 7-ice i Karijole, te Dalibor Dado Matanić) degustirao sve što se od vina na Visu moglo naći. I taman kad smo se poželjeli malo odmoriti, dogodilo se da su tu u blizini neki Norvežani kupili tezicu, što je naziv za jedinstveni viški spoj konobe i štalice. Počeli smo se družiti, a kako je među njima bio Kjell, otkrili su nam craft pivo', kaže Nebojša.

Za one koji ne znaju – iako u Hrvatskoj craft priča traje već neko vrijeme, craft pive su ‘pive s dušom', za razliku od onih koje se proizvode na veliko i industrijski. Craft pivar je nezavisan i u pravilu nema komercijalnog interesa, baš zato je slobodan i  pravi svoje pivo po tradicionalnim ili inovativnim receptima.

‘Toliko smo se oduševili da smo nakon degustacije počeli sanjati o otvaranju dućana s craft pivom, da bismo na kraju odlučili pokrenuti vlastitu proizvodnju i to na Visu. Kad smo prošlog rujna došli u Split da za to potpišemo papirologiju, mislili su da se zezamo. Čovjek u uredu nam je rekao - da niste ljudi u godinama i pristojni, rekao bih vam da iziđete i zezate se negdje drugdje! Toliko je ideja o pivu na Visu bila šokantna', priča Nebojša.

‘A i bila je šokantna jer je sve išlo puno sporije nego što smo zamišljali', u priču se uključuje Damir Radica, kojeg odmah moram prekinuti da mi pojasni kako se to izvrstan vinar preko noći preobrati u pivara.

‘Ljudi uglavnom misle da su vino i pivo suprotstavljeni, što nije istina, prije svega moje vino i naše pivo su autorska djela, a ne industrija. Drugo, nije uopće istina da je Vis isključivo vinski otok. Kako nam je rekao Boris Čargo, kustos našeg muzeja, na Visu su bili Rimljani, a Rimljani su kuhali pivo. To što nema dokaza da su ga kuhali na Visu ne znači da i nisu. Ukratko, povijest je na našoj strani, sve ostalo su predrasude', kaže u šali Radica i dodaje da je, čim je na Kjellovoj degustaciji kušao craft, znao da je to - to.

‘Doduše kad me pitao bih li ja spremao svoje pivo – ‘kad praviš takav plavac, sigurno bi i izvrsnu pivu' - pomislio sam da me zeza jer ništa u ekonomskoj računici nije govorilo u prilog tom pothvatu. Kao vinar znam da je otok skup sport i svaku pivsku bocu moramo donijeti na otok, a ako je prodajemo izvan njega, vraćamo je na kopno, što naravno diže cijenu. Ali naša odluka je bila da darujemo Visu nešto dobro i novo, nešto na čemu može graditi život i kad prođe ljeto i krenu prve bure, a posebno veseli što su to podržali naši stalni domaći gosti predvođeni Nebojšom', kaže Damir.


Jamstvo cijeloj priči bilo je Kjell. On je kontaktirao s Kjetilom Jikiunom, jednim od osnivača Nøgne Ø-a i glavnog pivara u njihovim danima slave, da kuha pivo za njih. Kjetil je tada baš napustio tu pivovaru i već je prešao na Mediteran, sa svojom pivovarom Solo s bazom u Iraklisu na Kreti

‘Na ugodno iznenađenje, Kjetil ne samo da je pristao kuhati pivo za nas, nego je na svoju inicijativu postao i jedan od partnera u pivovari! To je čovjek koji živi za craft pivo i koji je praktički garancija kvalitete', kaže Nebojša. No od zamisli do prve čaše pive bilo je još daleko – priča s osnivanjem pivovare na Visu se zapetljala (Damirova konoba pokazala se neodgovarajućim rješenjem, a birokracija dodatnom preprekom), pa se ekipa ne želeći propustiti ovo ljeto odlučila za tzv. gypsy browing. Riječ je o kuhanju piva u drugoj pivovari, što je inače nerijetka praksa, recimo Kjetil svoje kretsko pivo kuha u Norveškoj.

Ukratko, prve tri pošiljke Prvog viškog piva odrađene su u Arendals Bryggeri, drugoj najstarijoj pivovari u Norveškoj, a osim što proizvodi pivo s dušom, pokazala se ona i kao pivovara s karakterom.

‘Oni su donedavno bili u vlasništvu velikih korporacija koje su prijetile zatvaranjem. A onda su 2009. godine općina Arendal i tvrtka sastavljena od radnika pivovare otkupili sve, očuvali proizvodnju i dali joj drugi smjer: nabavili su malu pivovaru za tzv. gypsy brewing. Stigla su nam tri pivska stila: pale ale, saison i porter. I da se odmah razumijemo, ta piva su testirana na Visu i idu izvrsno s mediteranskom prehranom. Saison ide izvrsno uz plodove mora, pale ale uz gradele, a porter uz klasični mesni gril. Uostalom, našu prvu pošiljku već su u svoje karte uvrstili naš nedavno proglašeni najbolji restoran Pelegrini u Šibeniku i vrhunski kuhar Tom Gretić', kaže Damir, dodajući kako će iz Norveške stići još šarže za kolovoz i listopad, a onda proizvodnja kreće sa škoja.


‘U razgovoru s viškim gradonačelnikom, koji je i sam oduševljen pivom, pronašli smo lokaciju na prostoru bivše vojarne Samogor. U našoj pivovari zaposlit ćemo četiri, pet osoba, što je za kvote zapošljavanja na otoku više nego pristojna brojka. Trenutno radimo arhitektonske planove jer nam je želja da pivnica bude i turistička atrakcija. Želimo da naše pivo postane dodatni razlog za dolazak na Vis, da turisti posjete pivnicu, uvjere se u proces proizvodnje…', kaže Nebojša.

‘Bude li sve kako smo zamislili, završili bismo pivovaru ove zime, a u proljeće bi trebala izaći prva piva pravljena na Visu. Naša procjena je da bi proizvodnja bila od 20.000 do 40.000 litara', dodaje Damir, a na moje pitanje kako su Višani prihvatili njihovu priču, kažu – najbolji pokazatelj da im se sviđa je to da smišljaju šale o njemu.

Dok ne probate svoje Prvo viško (ako već niste), evo nekih koje su mi se posebno svidjele kao potencijalni marketinški štosovi. Prema prvoj, pivo bi se zapravo trebalo zvati NorVIŠko (što ne samo da aludira na klasičnu višku čakavicu i ikavicu, nego i na susret geografskih zona koje su sudjelovale u njegovoj tvorbi. A druga doskočica vezana je za kvalitetu vode, kao što je poznato, jedne od presudnih u vrenju piva. Vis je jedini dalmatinski zeleni otok koji ima vlastiti izvor, a analiza viške vode koju su proveli za pivovaru pokazala je da je riječ o izuzetnoj kvalitetnoj mekoj vodi i budući da se izvor vode zove Pizdica, nije trebalo dugo čekati da pivoljupci nakon degustacije zaključe kako ‘pivo koje dobiva vodu iz Pizdice i ne može biti nego najbolje'.

E da, ako mislite da sam ovo pisao na suho – varate se. Preda mnom je sad već prazna boca plave etikete – pale ale.

Skol - šivili!
, rekli bi Norvišani.

Vengo coj!, rekao bi Siniša Mesnjak, nekad osmi, a sad, čini mi se, idealni prvi povjerenik za Prvo viško pivo