Hrvatska NENAPLATIVO

Srbi Hrvatskoj duguju struje za dvije godine

Ovih je dana, doznaje Novi list, istekao rok kojeg je HEP postavio Republici Srpskoj da se konačno izjasni o ulasku hrvatskih predstavnika u upravni odbor Termoelektrane Gacko

Riječ je o elektrani čiju je gradnju, kao razvijena jugoslavenska republika, Hrvatska sufinancirala u BiH kao nerazvijenoj republici 80-ih godina prošlog stoljeća, sukladno čemu Hrvatskoj pripada i jedna trećina proizvedene struje u TE Gacko.

Kako se neslužbeno može čuti u HEP-u, nova uprava poduzeća na čelu s Leom Begovićem mora donijeti konačnu odluku hoće li pokrenuti tužbu, na nadležnom prvostupanjskom sudu u Trebinju, zbog struje koja se godinama Hrvatskoj ne isporučuje, ili pak ponovo pokušati, diplomatskim putem, dio struje iz TE Gacko natjerati put Hrvatske. Tužba je pripremljena, no čeka se konačna odluka nove uprave, doznajemo u HEP-u, u kojem, naime, zaziru od moguće odluke nadležnog suda u Trebinju.

Hrvatska je, početkom 80-ih godina, u gradnju termoelektrana Kakanj, Tuzla, Gacko i Obrenovac uložila ukupno, današnjih, milijardu eura. I dok je u razdoblju od 2004. do kraja prošle godine s Elektoprivredom BiH problem riješen isporukom ukupno 5,2 TWh struje Hrvatskoj, još uvijek nije riješen problem naše 'zamrznute' struje u TE Gacko i TE Obenovac. Iz Republike Srpske nam duguju 11 TWh struje, iz TE Obrenovac u Srbiji pak 21 TWh, ukupno, dakle, 32 TWh struje, koliko cijela Hrvatska potroši u dvije godine!

Istovremeno, i Republika Srpska i Republika Srbija struju izvoze, Srbija u vrijednosti od 20 milijuna eura godišnje, a Hrvatska, ne računajući zajedničku struju iz Krškog, uvozom podmirivati mora 15 posto svojih potreba, i na uvoz trošiti između 80 i 90 milijuna eura godišnje. Ukupno, zbog rata smo ostali bez nekoliko stotina milijuna eura vrijedne struje.

Problem s TE Kakanj i TE Tuzla u Federaciji BiH riješen je jer su Bosanci iz federalnog dijela na aranžman s Hrvatskom, prema kojem su joj isporučivali godišnje jedan teravatsat energije po cijeni od atraktivnih 33 eura za MWh, bili natjerani od strane međunarodne zajednice, a većina struje dobivene iz Kaknja i Tuzle završavalo je u mostarskom 'Aluminiju'.

Republika Srpska i Srbija nemaju, može se pak čuti od upućenih s te 'strane', nikakvu namjeru Hrvatskoj izaći u susret, jer smatraju da za to ne postoji niti jedna osnova i da je Hrvatska već kompenzirana. Mali su izgledi, stoga, da Hrvatska otamo ikad dobije svoju struju.

'Potraživanja koja HEP ima na temelju prijeratnih ulaganja u BiH i Republici Srbiji, osim gospodarskih, imaju i značajnu političku dimenziju te se rješavaju u suradnji s Ministarstvom gospodarstva', stoji u odgovoru HEP-a. Kako se neslužbeno može čuti u tom poduzeću, potrebna im je daleko veća politička pomoć od ove s kojom trenutačno raspolažu, da bi se problem pomakao s mrtve točke. Čini se da će se novi ministar gospodarstva i njegova 'ekipa' žešće morati uloviti i s tim u koštac.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još